Nakon nekoliko mjeseci spekulisanja i pitanja, danas je i zvanično potvrđeno da će Kristijan Šmit, visoki predstavnik kojeg u Republici Srpskoj nikad nisu priznali, uskoro napustiti funkciju.
Iako je u saopštenju OHR-a naglašeno da se radi o dobrovoljnoj odluci, ona je u velikoj mjeri iznuđena stavom Sjedinjenih Država, koje već odavno žele da on ode. Tačno je da je Šmit dobrovoljno odlučio da ovako postupi, ali je nemoguće negirati da je iz Vašingtona iskazano jasno očekivanje da bude ovakav ishod.
Šmit želio da ode, ali pod njegovim uslovima
Prema našim saznanjima, Šmit nikada nije negirao da želi da ode u relativno kratkom vremenu, ali nije želio da njegov odlazak bude iznuđen i da ne ostavi barem neki pozitivan trag u BiH. Od početka je njegov plan bio da pokuša političku situaciju u BiH olakšati okretanjem ka ekonomiji, ali ovaj plan nije uspio, jer domaći akteri nisu bili zainteresovani za stabilizaciju političkih prilika.
Prema saznanjima “Nezavisnih”, SAD očekuju da on ode odmah, ali Njemačka, kao i EU, insistiraju da mora biti sproveden izbor njegovog nasljednika i da on mora da ostane kao v.d. do tada. Postoje indicije da je došlo do određenog dogovora unutar međunarodne zajednice prije nego što je Šmit svoju odluku saopštio.
Ako bi Šmit napustio BiH odmah, njegovu ulogu bi preuzeo njegov zamjenik, američki diplomata Lui Krišok, ali tu bi nastao problem za Evropu, jer je prema dogovoru iz Dejtona predviđeno da ulogu visokog predstavnika obavlja Evropljanin, šefa Misije OEBS-a Amerikanac, kao i vojne misije NATO-a u BiH. Dolazak američkog diplomate, koliko god se radilo o profesionalnom i stručnom diplomati, za Evropu bi predstavljao suviše veliki problem.
OHR: PIC obaviješten o Šmitovoj odluci
Iz OHR-a kažu da je Upravni odbor za sprovođenje mira već informisan o ovoj odluci i da je zatraženo da počne proces izbora njegovog nasljednika.
Prema saznanjima “Nezavisnih”, izvjesno je da će novi visoki predstavnik biti imenovan na isti način kao i Šmit, bez formalne saglasnosti Savjeta bezbjednosti UN. Ako se to pokaže tačno, padaju u vodu teorije da je za odlazak Šmita odgovoran Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, jer on zastupa poziciju Rusije, koja želi da se novi visoki predstavnik izabere u UN, a ne od strane PIC-a, gdje zapadne zemlje imaju presudan uticaj.
To će se posebno pokazati ako za Šmitovog nasljednika bude imenovana Dama Karen, britanska specijalna izaslanica za zapadni Balkan, s odličnim odnosima s administracijom Donalda Trampa, mada je, prema tvrdnjama nekih medija, u igri i italijanski diplomata Antonio Zanardi, koga bi, kako se spekuliše, željeli da vide Amerikanci.
U saopštenju OHR-a, Šmit je istakao ostvaren značajan napredak u funkcionalnosti institucija BiH, čime je želio odbraniti svoj angažman u BiH od kritika koje su se često pojavljivale u javnosti o tome da je bio suviše servilan prema Hrvatima, da je bio previše mekan i neodlučan u ključnim trenucima, da je odlukama urušavao institucije BiH, pa i da je bio popustljiv prema Dodiku.
U jednom dijelu saopštenja priznaje se da Šmit ipak nije ostvario svoj glavni cilj – ispunjavanje agende 5+2 i zatvaranje kancelarije. Nije tajna da je Šmit došao s namjerom da bude zadnji visoki predstavnik i da poslije njega ključnu ulogu u BiH preuzme Evropa.
EU i dalje bez jedinstvene spoljne politike
To se, međutim, teško ostvaruje, jer EU i dalje nema jedinstvenu spoljnopolitičku viziju, posebno zbog činjenice da se odluke u spoljnoj politici i bezbjednosti moraju donositi jednoglasno na nivou Savjeta EU, što otežava bilo kakvu spoljnopolitičku aktivnost. Osim toga, unutar EU pojedine zemlje članice imaju različite spoljnopolitičke prioritete na Balkanu, što se takođe negativno odražava na pristup EU.
Zato se SAD ispostavljaju i dalje kao ključni faktor uticaja u BiH, što se vidi prema dogovorima i poslovnim aranžmanima koje sklapaju i koje namjeravaju sklopiti u narednom periodu.
Vjeruje se da je možda upravo to ključni razlog zašto američka administracija želi da on ode – smatraju da je slab, bez dovoljno uticaja i da nije u stanju riješiti probleme, od državne imovine, pa do drugih pitanja, što je bila česta žalba i predstavnika administracije Džoa Bajdena, koji su podržali njegov dolazak u dogovoru s Njemačkom.
U Srpskoj najzadovoljniji Šmitovim odlaskom
Najviše razloga za zadovoljstvo i slavlje ima Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, i rukovodstvo RS, koje Šmita smatra nelegalnim i nelegitimnim.
Dodik smatra da Šmit nije podnio ostavku, već da je otjeran, te je ustvrdio da se radi o velikoj blamaži. Najavio je preispitivanje svih odluka koje je donio i da će ga poseban pravni tim tužiti u Njemačkoj, a da će SNSD tražiti ukidanje zakona po kojem je Dodik osuđen.
“Mi smo poslali naš izvještaj Savjetu bezbjednosti, ono što smo poslali je proročki. Tačno smo evidentirali sve te stvari koje je on tako loše uradio”, istakao je Dodik.
Nenad Stevandić, predsjednik NS RS, Šmita je optužio da je uništio međunacionalne odnose u BiH i poručio da će svi eventualni budući visoki predstavnici biti “niski”.
Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH iz RS, smatra da je Šmit uništio unutrašnji dijalog u BiH.
“One koji kažu kako je Dejtonski sporazum evoluirao i da tako treba posmatrati vještački nametnute modifikacije tog sporazuma treba upitati – da li je haos u koji je gurnuta BiH dio te evolucije”, upitala je ona.
Savo Minić, predsjednik Vlade RS, za odlazak Šmita zahvalio je Dodiku, a Siniša Karan, predsjednik Srpske, naglasio je da će Šmit biti tužen i poručio da su institucije BiH radile svoj posao, mogle su sačuvati BiH u dejtonskom okviru.
Sabina Čudić, predsjednica Naše stranke, rekla je da podržava američke projekte u BiH, ali da interes mora ostati evropski put.
Damir Mašić, šef Kluba poslanika SDP-a u parlamentu BiH, istakao je da je Šmit ostao dužan odgovor na pitanje zašto podnosi ostavku i da li je tačno da je bio prisiljen da to učini.
Njemačka zahvalila Šmitu
Johan Vadeful, ministar spoljnih poslova Njemačke, zahvalio je Kristijanu Šmitu na službi na mjestu visokog predstavnika u BiH.
On je na zvaničnoj stranici Ministarstva spoljnih poslova Njemačke naglasio da je Šmit pet godina služio posvećen miru.
“Tokom tog perioda ostvaren je značajan napredak u sprovođenju Dejtonskog sporazuma i jačanju državnih institucija. Kancelarija visokog predstavnika i dalje igra ključnu ulogu za budućnost zemlje”, naglasio je on.
Dodao je da je Šmit tokom karijere služio svojoj zemlji i kao poslanik u Bundestagu i kao državni sekretar i savezni ministar.
“Vođen jasnim principima i kao posvećen hrišćanin, dao je istaknuti doprinos našoj zemlji”, napisao je Vadeful.
Nezavisne
