Polovina nastavnika bi rado otišla iz prosvjete: Predsjednik sindikata o uzrocima deficita kadra

Više od polovine nastavnika bi rado promijenilo posao da im se ukaže prilika. Oko polovine njih ne bi preporučilo mlađim naraštajima da studiraju nastavničke fakultete, podaci su istraživanja koje radi Sindikat prosvjete Crne Gore.

“To su zabrinjavajući i poražavajući podaci. Nismo još dotakli dno, ali smo blizu”, kazao je “Vijestima” predsjednik te radničke organizacije Radomir Božović.

On naglašava da je tokom istraživanja nastavnicima postavljeno i pitanje da li mogu pristojno da žive od svojih plata.

“Većina je saopštila da to nije moguće i da su primorani da rade još jedan ili čak dva posla da bi priuštili sebi pristojan život. Podsjećam da je, prema podacima Uprave za statistiku, prosječna zarada u prosvjeti oko 950 eura, što je ispod državnog prosjeka”, upozorio je Božović.

PLATE, NASILJE, PRITISCI, NEPOŠTOVANJE

“Vijesti” su nedavno objavile podatke Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i Zavoda za školstvo koji upozoravaju na zabrinjavajući trend – raste broj nastavnika matematike i prirodnih nauka koji se za to nijesu školovali već dolaze iz srodnih nauka. Paralelno sa tim, tvrde prosvjetne vlasti, opada kvalitet nastave.

Božović ističe da se radi o posljedicama, a da su brojni uzroci zbog kojih se crnogorsko obrazovanje sa tim problemom suočava.

“Fakat je, i to znamo godinama, da su nam deficitarni nastavnici matematike, fizike, hemije. Ali, nažalost, posljednjih godina ne i samo oni – postali su nam deficitarni i vaspitači i nastavnici razredne nastave. Zabrinjavajući je, primjera radi, podatak da se u Beranama, u sedam gradskih škola, javilo tek pet mladih osoba za program stručnog osposobljavanja. Dakle, samo pet mladih ljudi potencijalno treba da zamijeni makar 20 kolega koji će ove godine poći u penziju iz beranske opštine. Tu se vidi koliko je mali broj studenata na nastavničkim fakultetima”, kaže Božović.

Prema njegovim riječima, brojni su razlozi zbog kojih se mladi ne odlučuju za nastavničke fakultete i rad u prosvjeti.

“U sektoru prosvjete je većina zaposlenih sa visokim obrazovanjem, a kad pogledamo platu, ona je ispod prosjeka na nivou države. Dakle, kolege, a ni buduće kolege, nijesu zadovoljne platom i to godinama”, kazao je.

Podsjetio je na to da je Sindikat prije dvije godine, i to zahvaljujući štrajku, uspio da ispregovara nešto veće zarade za prosvjetare. U međuvremenu, kazao je, inflacija je “pojela” i to i povećanje kroz program Evropa sad 2.

“Trenutno preko Unije slobodnih sindikata i Saveza sindikata pregovaramo s Vladom da nam poveća obračunsku vrijednost koeficijenta kroz Opšti kolektivni ugovor, kako bi zarada makar malo rasla”, navodi Božović.

Pored zarade, nimalo nisu stimulativni, poručuje on, ni uslovi rada prosvjetara.

“Nasilje nad nastavnicima je, nažalost, postalo opšta kategorija. Nastavnicima i upravama škola su ruke često vezane. Imali smo slučaj u jednoj velikoj školi u Podgorici da je učenik slao poruke eksplicitnog sadržaja nastavnicima, a desetak dana je prošlo dok je uprava škole, na insistiranje određenih koleginica i kolega, uopšte reagovala”, ukazuje Božović.

950 eura je zarada u prosvjeti, kaže Božović, prema podacima Uprave za statistiku (Monstat)

Naglasio je potrebu da se ubrza proces izmjene Pravilnika o disciplinskim mjerama za učenike.

“Da neke mjere budu oštrije. Na taj pravilnik čekamo gotovo dvije godine”, kazao je Božović.

Podsjetio je i na to da još nijesu usvojene izmjene Krivičnog zakonika, koje predviđaju odgovornost za napad na nastavnike.

“Mi smo predlagali mnogo toga kako bi se situacija u obrazovanju promijenila. Ipak, moramo imati svobuhvatnu, zajedničku akciju”, poručuje predsjednik Sindikata prosvjete.

Upozorava i na to da je poštovanje prema nastavniku godinama je urušavano i slabljeno.

Da bi se povratilo, ocjenjuje Božović, mora se sprovesti sveobuhvatna akcija, u koju će biti uključeni svi činioci društva.

“Ministarstvo mora da ima uprave škola koje će da štite nastavnike, jer time štite i sebe. Mi sada imamo situaciju da se direktori takmiče u broju đaka sa diplomom ‘Luča’, pa se vrše pritisci na nastavnike tokom ocjenjivanja. Ocjene se često ispravljaju, nastavnici gube autoritet. “Imali smo primjer škole gdje je pored imena učenika još od šestog razreda običnom olovkom zapisano slovo L – oznaka za pretendeta za ‘Luču’…”, tvrdi Božović.

BEZ ZAJEDNIČKE REFORME NEMA OPORAVKA

Božović je upozorio i na to da Ministarstvo još nije donijelo pravilnike koji se odnose na kriterijume za zapošljavanje nastavnog kadra, pa se nastavnici i dalje zapošljavaju na osnovu slobodne procjene komisije i direktora ustanova, bez ikakvih kriterijuma.

“Jedna od stvari koje su doprinijele da se mladi ljudi teže odlučuju na nastavničke fakultete je i činjenica da je zapošljavanje nastavnog kadra dugo godina bilo uglavnom partijsko, političko. Sjećate se one priče prepoznaje li teren ili ne…”.

Božović je podsjetio i na to da u posljednje dvije decenije nijesu ozbiljnije mijenjani ni programi ni udžbenici.

“Sve to traži ozbiljnu reformu koju prvo mora država da pokrene, a da je podrže uprave škola, roditelji i nastavnici. Potrebna su nam ulaganja u infrastrukturu, jer je nemoguće raditi kad krov prokišnjava. Ipak, nosilac svake reforme je čovjek za katedrom – ako nemamo motivisanog nastavnika koji je posvećen svom poslu, koji nije opterećen malom platom i privatnim poslovima da bi zaradio za pristojan život i pritiscima prilikom ocjenjivanja, on neće moći da iznese nikakvu reformu, niti će to htjeti”, ističe Božović.

“Da bismo obrazovanje doveli makar na evropski prosjek, a mi smo u donjem dijelu te ljestvice u Evropi što tiče kvaliteta obrazovanja, moramo da imamo jednu sveobuhvatnu reformu školstva koju će da podrži i predvodi država sa svim svojim institucijama – Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, Ispitni i Centar za stručno obrazovanje, Zavod za školstvo i Zavod za udžbenike. Pa onda da se vratimo kadrovima koji nam sprovode tu reformu, jer bez kadrova, kvalitetnih kadrova i motivisanih kadrova, nema rezultata”, zaključio je Božović.

I fakulteti da promijene pristup

Božović kaže i da je pitanje koliko naši nastavnički fakulteti “idu u korak s vremenom”.

“Naša djeca danas traže drugačiji pristup”, kazao je on.

Prema riječima Božovića, pedagoški fakulteti u Nikšiću ne pripremaju buduće diplomce u oblasti informatičke pismenosti.

“Pa su u problemu kad treba da držimo onlajn nastavu, kad treba da pripremimo neku prezentaciju…”, ocijenio je predsjednik Sindikata.

Vijesti