Preseljenjem u novi objekat, u laboratoriji Bolnice Trebinje uvedeno je oko 15 novih laboratorijskih analiza.
Kako kaže dr Draženka Grubač, načelnik Službe za laboratorijsku dijagnostiku u trebinjskoj Bolnici „Sveti arhiđakon Stefan 9. januar“, razvoj se nastavlja.
– U planu je uvođenje novih imunohemijskih analiza, kao i alergološke dijagnostike, čime ćemo dodatno proširiti spektar usluga koje pružamo našim pacijentima – ističe dr Grubač.
Koje vrste analiza i pretraga se najčešće rade u okviru vaše službe u Bolnici Trebinje?
S obzirom na to da smo bolnička laboratorija, obavljamo analize za primarni, sekundarni i tercijarni nivo zdravstvene zaštite. Najčešće radimo osnovne laboratorijske analize, poput kompletne i diferencijalne krvne slike, analize urina i biohemijskih analiza.
Međutim, Trebinje je područje na kojem su bolesti štitne žlijezde veoma zastupljene, pa među najčešćim analizama danas spadaju određivanje hormona štitne žlijezde i antitijela na štitnu žlijezdu. To su analize koje Bolnica Trebinje svakodnevno radi u velikom broju.
Da li se suočavate sa povećanjem broja zahtjeva za laboratorijskim analizama?
Svakodnevno. Kada razgovaramo sa kolegama na stručnim skupovima, svi imamo isti utisak – broj analiza konstantno raste. U jednom trenutku pomislite da se to dešava samo u vašoj laboratoriji, ali, zapravo, svi bilježimo isti trend. Povećava se broj pacijenata, raste učestalost oboljenja, a razvoj medicine donosi nove dijagnostičke metode i nove laboratorijske analize. Kada se sve to uzme u obzir, jasno je zašto laboratorije imaju sve više posla.
Koliko je laboratorijska dijagnostika važna u savremenom zdravstvenom sistemu i kakvu ulogu ima u postavljanju dijagnoze?
Laboratorijska dijagnostika bila je, jeste i biće nezaobilazan segment svakog zdravstvenog sistema. Ako krenemo od globalnog nivoa, čak 70 do 80% dijagnoza u svijetu postavlja se na osnovu laboratorijskih analiza.
S druge strane, laboratorijska dijagnostika u ukupnim troškovima zdravstvenog sistema učestvuje sa svega 1 do 6%, a maksimalno do 10%.
Kada znamo da se na osnovu laboratorijskih analiza postavlja čak 70 do 80% dijagnoza, jasno je koliko je važna uloga laboratorije u zdravstvenom sistemu. Mislim da tu više nema prostora za dilemu.
Kako laboratorijska dijagnostika doprinosi ranom otkrivanju bolesti i prevenciji komplikacija?
Rano otkrivanje bolesti prvenstveno je vezano za primarni nivo zdravstvene zaštite. Upravo bi domovi zdravlja trebalo da budu nosioci preventivnih aktivnosti i ranog otkrivanja bolesti.
Ovom prilikom želim da pohvalim činjenicu da Fond zdravstvenog osiguranja Srpske izdvaja značajna sredstva, upravo za preventivne programe u domovima zdravlja. Snažna primarna zdravstvena zaštita i razvijen preventivni sistem, dovode do manjeg broja komplikacija i smanjenja komorbiditeta.
Laboratorija ima ogromnu ulogu u ranom otkrivanju bolesti i prevenciji komplikacija. Primjera radi, rano otkrivanje karcinoma debelog crijeva u velikoj mjeri zavisi od laboratorijskih analiza, poput testa na okultno krvarenje. Tu su i PSA test za rano otkrivanje karcinoma prostate, HbA1c za otkrivanje i praćenje dijabetesa, lipidni status i indeks ateroskleroze za procjenu rizika od kardiovaskularnih bolesti.
Dakle, laboratorijska dijagnostika ima izuzetno važnu ulogu u očuvanju zdravlja i prevenciji komplikacija.
Sa kakvom opremom trenutno raspolažete i koliko je ona usklađena sa savremenim standardima laboratorijske medicine?
Laboratorija Bolnice Trebinje imala je sreću da je oduvijek raspolagala kvalitetnom opremom. Preseljenjem u novu bolnicu dobili smo najsavremeniju laboratorijsku opremu renomiranih svjetskih proizvođača.
Raspolažemo savremenim biohemijsko-imunohemijskim integrisanim sistemom kompanije Abbott, jednim od najsavremenijih analizatora za acidobazni status kompanije Radiometer, hematološkim analizatorom Alinity HQ, kao i potpuno automatizovanim analizatorom urina.
Posjedujemo i opremu za ELISA metode kompanije Euroimmun, na kojoj radimo različite serološke i imunohemijske analize, kao i potpuno automatizovan sistem za koagulaciju kompanije Stago.
Posebno je važno što su svi aparati povezani u laboratorijski informacioni sistem (LIS), čime je mogućnost greške svedena na minimum. Automatizacijom procesa značajno su smanjene preanalitičke greške, analitičke su pod stalnom kontrolom, dok su postanalitičke greške praktično eliminisane.
Do kakvih je promjena dovela automatizacija laboratorijskih procesa?
Na globalnom nivou nekada se smatralo da je oko 60% laboratorijskih grešaka nastajalo u preanalitičkoj fazi, odnosno tokom identifikacije pacijenta, uzorkovanja i pripreme uzorka.
Automatizacijom je taj proces znatno skraćen, a broj preanalitičkih grešaka višestruko smanjen.
Osim toga, značajno je ubrzano izdavanje nalaza. Danas, kvalitet laboratorijske usluge ne podrazumijeva samo tačan rezultat, već i vrijeme u kojem će kliničar ili pacijent dobiti nalaz. Brzina izdavanja rezultata postala je jedan od najvažnijih pokazatelja kvaliteta rada laboratorije.
Koje su najčešće greške koje pacijenti prave prije davanja uzoraka i koliko to utiče na rezultate?
Ako pričamo samo o bolničkoj laboratoriji, kod hospitalizovanih pacijenata gotovo da nemamo takvih problema, jer su medicinske sestre i ljekari dobro edukovani i svakodnevno sarađujemo.
Međutim, kada je riječ o pacijentima iz primarne zdravstvene zaštite, pravilna priprema je od presudnog značaja.
Još tokom procesa sertifikacije izradili smo flajere i uputstva za pripremu pacijenata za različite laboratorijske analize, koje smo dostavili porodičnim ljekarima. Oni bi trebalo da ih uruče pacijentima prilikom izdavanja uputnice.
Najvažnije je da pacijent prije vađenja krvi ne jede najmanje 12 sati. Dozvoljeno je piti samo vodu ili nezaslađen čaj. Takođe, preporučuje se da se prije vađenja krvi ne puši.
Medicinska biohemija je izuzetno precizna nauka. Sve reakcije na analizatorima odvijaju se u uslovima koji oponašaju ljudski organizam – na temperaturi od 37 stepeni i optimalnoj pH vrijednosti. Zato i najmanje odstupanje u pripremi pacijenta može uticati na rezultat.
Na primjer, na vrijednosti željeza može uticati čak i napitak obogaćen vitaminom C koji je pacijent popio prethodnog dana. Zbog toga se moraju poštovati sva pravila pripreme.
Imali smo slučaj da je jednom pacijentu ukupni holesterol kod nas iznosio 8 mmol/L, a već narednog dana u drugoj laboratoriji 6 mmol/L. Razlog nije bila greška laboratorije, već činjenica da je prvi put došao neposredno nakon obilnog obroka i proslave, dok je drugi put bio pravilno pripremljen.
Zato uvijek naglašavamo koliko je važna pravilna priprema prije laboratorijskih analiza.
Koliko je važna kontinuirana edukacija zaposlenih?
Kontinuirana edukacija je neophodna. Bez nje nema ni kvalitetne primjene savremenih tehnologija.
Iza svakog analizatora nalazi se čovjek koji mora znati kako da njime upravlja. Ljudi često misle da aparat sve radi sam, ali iza svakog rezultata stoji znanje laboratorijskog stručnjaka.
U našoj službi redovno se edukuje kompletno osoblje – srednji, viši i visoki kadar. Edukacije organizujemo svakodnevno, sedmično i mjesečno.
Pored toga, nas tri specijaliste redovno učestvujemo na domaćim, regionalnim, evropskim i svjetskim kongresima i stručnim skupovima.
Koliko je važna saradnja laboratorije sa drugim odjeljenjima i specijalnostima u bolnici?
S obzirom na to da smo bolnička laboratorija, saradnja sa kliničarima je neizbježna.
Laboratorija jeste služba podrške, ali bez svakodnevne komunikacije između laboratorije i kliničkih odjeljenja nema kvalitetne dijagnostike.
Bez kvalitetnog laboratorijskog nalaza nema ni kvalitetne dijagnoze, pravilnog liječenja, niti praćenja terapije.
Mogu sa zadovoljstvom reći da je saradnja naše laboratorije sa svim kliničkim službama na veoma visokom nivou i da je svakim danom sve bolja.
Srpskainfo.com
