“Sunčev vitamin” D – izuzetno veliki potencijal protiv vodećih bolesti

Za Vitamin D (ili od milja zvan “sunčev vitamin”) stotine aktuelnih medicinskih studija pokazuju da ima izutetno veliki potencijal kao zaštita protiv naših bolesti civilizacije, kao što su rak, srčani udar, dijabetes, depresija, demencija i dr.

U stvari, uopšte nije riječ o vitaminu, nego hormonu! Vitamin D uzimaju i djeca i starije osobe, jer je dobar za kosti i neophodan je u organizmu zbog regulacije apsorpcije kalcijuma i izgradnju zdravih kostiju, a ima i pozitivan uticaj na imunološki sustav i druge stanične procese. Skoro pa možemo reći kako je s “trona” zbacio vitamin C kao vitamin nad vitaminima…

Tako vitamin D snižava nivo lošeg holesterola, pomaže u zaštiti od šećerne bolesti i oboljenja srca, ublažava bol povezanu s fibromijalgijom, štiti od senilne makularne degeneracije oka (glavnog uzroka sljepoće kod starijih osoba), ublažava simptome psorijaze, poboljšava mušku plodnost, snizuje rizik od karijesa, raka debelog crijeva, zloćudnog oblika raka kože melanoma, agresivnog raka dojke, rahitisa, osteoporoze i depresije.

Naravno, od velike je važnosti i za trudnice. Ne samo da je visok nivo “sunčevog vitamina” ključna za zdravlje kostiju bebe, nego ona može osigurati jaču snagu ruku i veću mišićnu masu bebe.

Koliko nam je vitamina D potrebno?

Sunčev vitamin zaista nas može zaštititi od bolesti, no kako bi od njega imali takve dobrobiti, moramo unijeti daleko veće količine nego što glasi dnevna preporučena doza.

Stručnjaci preporučuju između 400 i 800 međunarodnih jedinica (IU) vitamina D dnevno kako bi se zadovoljile potrebe organizma, no kada govorimo o povećanim potrebama zbog smanjenja rizika od razvijanja malignih bolesti, unos sunčevog vitamina bi trebao biti znatno veći.

Kako do sunčevog vitamina?

Naše tijelo može samo sintetizirati vitamin D, no za to mu je potrebna pomoć sunca. Ako želite povisiti svoj nivo sunčevog vitamina, doktori preporučuju najviše 15 minuta izlaganja sunčevim zrakama bez nanošenja kreme sa zaštitnim faktorom. Na taj ćete način sintetizirati otprilike 90 posto dnevne potrebe organizma za ovim vitaminom, a ostatak možete dobiti iz dodataka prehrani ili hrane!

Masna riba, kao što je losos, tuna, skuša, pastrva ili sardina, predstavljaju bogat izvor vitamina D. Filet lososa koji teži 85 grama sadrži oko 447 IU vitamina D, a poređenja radi, ista količina tune iz konzerve sadrži 154 IU. Sunčev vitamin također potražite u mlijeku, soku naranče (koji je često obogaćen vitaminom D), žumancima, jetricama (85 grama goveđih jetrica sadrži 50 UI) i margarinu.

Ordinacija hr.