Kriza na Bliskom istoku dovela je do velikih potresa i na domaćem tržištu naftnih derivata, gdje je u jednom trenutku cijena goriva dostigla čak 4 KM po litru.
Iako se situacija na svjetskim berzama u međuvremenu stabilizovala, a cijena sirove nafte pala na nivo prije izbijanja sukoba, distributeri u Republici Srpskoj i dalje drže visoke cijene, zbog čega ekonomisti i sindikalci opravdano optužuju naftaše i trgovce za kalkulisanje i profitiranje na leđima građana, piše Srpskainfo.
Računica ekonomista jasna: Gorivo mora biti jeftinije za 50 feninga
Dok je barel nafte na svjetskom tržištu krajem aprila koštao rekordnih 126 dolara (što je najskuplje unazad četiri godine), njegova cijena je danas pala na oko 75 dolara. Prateći taj pad, dizel na domaćim pumpama jeste neznatno pojeftinio, pa se trenutno litar u Srpskoj, u prosjeku, kreće oko 2,75 do 2,8 KM.
Međutim, to je i dalje za čak 25 odsto skuplje nego prije zaoštravanja situacije na Bliskom istoku, kada je početkom marta litar koštao oko 2,25 KM. Ekonomska računica pokazuje da prostora za pad i te kako ima.
– Distributeri jesu snizili cijene, ali, s obzirom na procenat pojeftinjenja sirove nafte, to nije dovoljno. Distributeri se pravdaju time da nafta jeste pojeftinila, ali da zavisni troškovi još nisu. Međutim, to ne može trajati dugo i treba napraviti analizu u tom lancu vrijednosti, odnosno lancu nabavke naftnih derivata – kaže za Srpskainfo ekonomista Predrag Mlinarević.
On dodaje da je cijena dizela od 2,8 KM nerealna i da bi litar, prema trenutnim pokazateljima, trebao da košta oko 2,3 KM.
– Dakle, litar na našim pumpama trenutno je skuplji za 0,5 KM – kategoričan je Mlinarević.
Sindikat traži hitan nadzor: “Poskupljenja stižu preko noći, a sniženja pužu”
Sa stavom struke potpuno su saglasni i u Savezu sindikata Republike Srpske, iz kojeg upozoravaju na hroničan problem domaćeg tržišta – cijene na pumpama ne prate pad na svjetskim berzama.
– Sniženja dolaze sporo i nedovoljno, iako su poskupljenja ranije uvođena gotovo preko noći. Kada je došlo do rasta cijene nafte, to se trenutno odrazilo na benzinske pumpe u Srpskoj, a potom i na cijene brojnih proizvoda i usluga, posebno osnovnih životnih namirnica – naglašavaju u ovom savezu.
Zbog toga sindikalci od nadležnih državnih organa zahtijevaju:
- pojačan inspekcijski nadzor nad formiranjem cijena na tržištu,
- detaljnu provjeru da li su sva dosadašnja poskupljenja bila ekonomski opravdana,
- utvrđivanje osnova za hitnu korekciju cijena u skladu sa aktuelnim padom na berzama.
Takođe, od trgovačkih lanaca i privrednih subjekata se zahtijeva društvena odgovornost prema radnicima, koji su već podnijeli najveći teret inflacije i ekonomske neizvjesnosti.
Trgovci i naftaši udruženi u skupljanju ekstraprofita
Da stvar bude gora, građani teško mogu očekivati pad cijena hrane i ostalih proizvoda iz potrošačke korpe, na šta su najosjetljiviji. Ekonomista Predrag Mlinarević pojašnjava da se radi o klasičnom izgovoru domaćih trgovaca.
– Trgovci se, u situaciji pada cijene sirove nafte, pravdaju da ona nisko participira u strukturi cijena njihovih proizvoda. A kad je nafta poskupljivala, to im je bio glavni razlog za podizanje cijena.
Dakle, i jedni i drugi love u mutnom, a protiv toga se može boriti jedino jačanjem konkurencije na tržištu – zaključuje Mlinarević, napominjući da država mora jače kontrolisati da li su marže distributera više od onih koje su zakonski utvrđene.
