Ekspeditivnost Narodne skupštine i Vlade Republike Srpske vrlo često nije dovoljna za rješavanje važnih pitanja na nivou BiH.
Novi sivi oblak nadvija se nad BiH u vidu moguće odluke Komiteta Savjeta Evrope za evaluaciju mjera za borbu protiv pranja novca i finansiranje terorizma da smjesti Bosnu i Hercegovinu na sivu listu. Vlast u Republici Srpskoj i kad bi poželjela da se nasekira više ne može da uradi ništa jer je sve obaveze po ovoj temi davno ispunila. Vlasti u Federaciji očigledno ne pada na um da uspostavi registar koji bi demaskirao stvarno vlasništvo nad firmama, nevladinim organizacijama, fondacijama u Federaciji BiH.
BiH je pala još jedan ispit. Sada je izvjesno da će na sivu listu Manivala, nadzornog tijela Savjeta Evrope zaduženog za praćenje sistema sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma. I zbog toga će najviše da trpe građani. To pogotovo oni koji računaju na novac iz dijaspore. Moglo bi da kasni.
“Ne zaustavlja se sistem finansijskih transakcija, ali se znatno usporava, isti otežava i niz nekih nepotrebnih troškova se pojavljuje. Naravno, pitanje je da li će ovo uticati takođe i na eventualni ulazak u SEPA, koji se očekuje za ovu godinu u BiH, dakle, da li će to otežati navedeno. Dakle, niz je negativnih posljedica”, rekao je ekonomista Admir Čavalić.
I privreda će ispaštati. Biće to alarm i za strane investitore. BiH će biti etiketirana kao zemlja koja nije dovoljno učinila na polju sprečavanja pranja novca i finansiranju terorizma.
“To nam daje jednu etiketu da smo prostor koji nije siguran za strane investitore i da ćemo s tog aspekta našim privrednicima pogoršati situaciju u pogledu međunarodnih platnih transakcija. Sigurno da će naše transakcije u narednom periodu biti više pod lupom međunarodnih finansijskih institucija i da će samim tim na neki način negativno uticati i na ovako loš imidž koji naša zemlja ima u pogledu tih političkih tenzija”, istakao je predsjednik Privredne komore Republike Srpske Goran Račić.
“Apsolutno to bi bila najteža posljedica pogotovo kažem, govorim za Republiku Srpsku, jer smo mi krenuli u jedan vrlo veliki investicioni ciklus. Mi sad imamo u implementaciji šest milijardi 600 miliona KM i imamo najavljene nove investitore koji treba da dođu, ja se nadam da oni neće odustati i zaista blokade u tom smislu bila bi vrlo, vrlo ružna”, dodala je ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović.
Da se to izbjegne, bilo je dovoljno da se usvoje pravi akti. Ni to se u BiH nije moglo. Između ostalog, Federacija BiH nije uspostavila ni registar stvarnih vlasnika pravnih lica, niti je usvojila Zakon o oduzimanju nezakonito stečene imovine. Zašto nije, federalne vlasti nam danas ne odgovaraju. Zato mediji u tom entitetu prenose da je tamošnji ministar pravde okrivio Svjetsku banku za neuspjeh projekta. Kako navode, Vedran Škobić tvrdi da softversko rješenje koje je ponuđeno u sklopu tog međunarodnog projekta nije u potpunosti odgovorilo tehničkim zahtjevima domaćih sudova.
“Navedeni projekt nije okončan jer pilot sudovi, odnosno Opštinski sud u Sarajevu i Opštinski sud u Travniku, nikada nisu prihvatili niti odobrili softverska rješenja koja su prepuna manjkavosti i koja usporavaju registraciju poslovnih subjekata u Federaciji BiH”, istakao je ministar Federalnog ministarstva pravde Vedran Škobić.
Republika Srpska je, tvrdi premijer Savo Minić, davno završila sve što je bilo potrebno.
“Vidjeli ste u Federaciji da apsolutno nisu uradili ništa i onda svi treba da trpimo te posljedice zato što za takvu stvar koja je bitna kada je u pitanju sprečavanje terorizma, sprečavanje pranja novca, oni apsolutno nisu ništa uradili. Šta da komentarišemo? Mi smo uradili. Mi uvijek uradimo svoj dio posla”, jasan je predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić.
Mogli smo proći i gore, pokušaj utjehe stiže od Elmedina Konakovića. Za dlaku je izbjegnuta crna lista.
“Imali smo jednu tešku raspravu tokom sjednice, pa smo se dogovorili, telefonski smo glasali odmah po završetku i usvojili jedan dokument koji je odraz političke volje da se stvari riješe, pa je predsjedavajuća Krišto to mogla poslati tamo gdje treba i nismo i nećemo završiti na toj crnoj listi”, izjavio je ministar inostranih poslova u Savjetu ministara BiH Elmedin Konaković.
U maju je izdata preporuka za BiH da se zvanično stavi na sivu listu. To će biti povratak, jer je BiH na listi već bila od 2015. do 2018. godine. Ovaj put će se, između ostalih, pridružiti Alžiru, Kuvajtu, Južnom Sudanu, Venecueli, Siriji.
ATV
