Jovica Vlatković za „Glas Srpske“: Struja u Srpskoj daleko najjeftinija u regionu i Evropi

 
Globalna kriza koja nije zaobišla ni energetski sektor, stvarajući ogroman pritisak čak i na one najrazvijenije zemlje Evropske unije, neće negativno uticati na elektroenergetski sektor Republike Srpske i cijene električne energije na domaćem tržištu.

Kaže ovo u intervjuu za “Glas Srpske” izvršni direktor za investicije i razvoj “Elektroprivrede Republike Srpske” Jovica Vlatković, navodeći kako do rasta cijena neće doći iako je cijena električne energije u Srpskoj daleko najjeftinija u regionu i Evropi.

– Ona je u odnosu na trenutnu globalnu berzansku cijenu jeftinija za čak do 2.500 odsto. “Elektroprivreda RS” i Vlada ulažu maksimalne napore da održe trenutne cijene struje na domaćem tržištu kako bi sačuvali domaćinstva i privredu od većih troškova. Cijena struje za privredu je samo 53 evra za jedan megavat sat, a kada su u pitanju cijene za domaćinstva ona je čak niža od naše proizvodne cijene – istakao je Vlatković.

On se osvrnuo i na rezultate poslovanja preduzeća u protekloj, ali i ovoj godini, te investicioni ciklus kojim je predviđena gradnja velikog broja strateških energetskih objekata koji bi Srpskoj trebalo da obezbijede dalju energetsku nezavisnost i sigurnost u neizvjesnim globalnim vremenima.

GLAS: Šta je obilježilo proteklu i tekuću godinu rada “Elektroprivrede Republike Srpske”?

VLATKOVIĆ: Analizirajući proteklu godinu, moram da naglasim da ju je obilježio najveći investicioni ciklus od postojanja ERS-a i posljedice koje je ostavila pandemija, ali smo na kraju poslovnu godinu završili sa velikim uspjehom. To je investicijski i finansijski najuspješnija godina od osnivanja.

GLAS: Možete li nam približiti o kakvim investicijama i poslovanju se konkretno radi?

VLATKOVIĆ: Što se tiče investicija u 2021. godini potpisali smo ugovore u vrijednosti 1,6 milijardi maraka koji se direktno odnose na investicije u obnovljive izvore energije, a riječ je o pet projekata koji su u toku izgradnje ili treba da krenu sa izgradnjom. Kada je u pitanju poslovanje i finansijski rezultat u 2021. godini, ERS je ostvario najveću dobit od svog postojanja i ona je iznosila oko 80 miliona maraka, i to pored činjenice da je u Srpskoj najniža cijena električne energije u Evropi i regionu.

GLAS: U drugoj polovini 2021. i prvom kvartalu 2022. obavljali ste dvije funkcije odnosno bili ste izvršni direktor za razvoj i investicije i izvršni direktor za finansije i ekonomiju. U tom periodu ERS je postigla istorijske rezultate.

VLATKOVIĆ: Taj rezultat ne bi bio ostvariv bez timskog rada i predanosti i odgovornosti prema poslu koji obavljamo. Danas, nakon svih problema i prepreka na koje smo naišli i koje smo prevazišli mogu slobodno da kažem da je ERS jedna od boljih elektroenergetskih kompanija i naš sistem je stabilan i funkcionalan, a pogonska spremnost je na zavidnom nivou.

GLAS: Koje investicije su obilježile poslovanje ERS tokom ove godine?

VLATKOVIĆ: Poslovanje ERS svakako su obilježile nove investicije i razvoj projekata te opredijeljenost ka izgradnji obnovljivih izvora energije, a posebno moram da naglasim projekat “Program energetske održivosti za domaćinstva i privredu 50.000 plus”. Radi se o projektu izgradnje solarnih elektrana na krovovima domaćinstava, odnosno porodičnih kuća. U tom projektu ERS učestvuje sa 20 odsto, a potrošač-proizvođač (domaćinstvo) 80 odsto. Ona će to vraćati u jednakim ratama u periodu do deset godina. Takođe, domaćinstva za pomenuti period neće dobijati račune nego će umjesto njih plaćati anuitet koji će biti par procenata manji od prosječnog računa iz prethodne godine. Na taj način ćemo osloboditi energiju koju možemo plasirati na berzi, a ujedno idemo ka očuvanju životne sredine. I što je najvažnije, svako domaćinstvo će nakon otplate solarne elektrane narednih 15 godina imati besplatnu električnu energiju. Želim da se osvrnem na novi Zakon o električnoj energiji koji je stupio na snagu 1. januara prošle godine, a koji je predvidio reorganizaciju elektrodistributivnih preduzeća i izdvajanje Javnog snabdijevanja iz istih što smo uspješno sproveli.

GLAS: Koja ostvarena ili planirana partnerstva i ugovori mogu doprinijeti investicijama i razvoju Republike Srpske uopšte?

VLATKOVIĆ: Prvo bih naglasio naše partnerstvo, odnosno ugovor koji imamo sa KfW razvojnom bankom Njemačke, koja nam je odobrila kredit za izgradnju vjetroparka “Hrgud”, koji će biti prvi izgrađen vjetropark u sistemu ERS. Saradnja sa KfW bankom traje u kontinuitetu i naši odnosi su izuzetno korektni. Jedino su procedure same KfW banke nešto komplikovane i usporavaju proces završetka projekta. Pored KfW, imamo saradnju i sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), Evropskom investicionom bankom (EIB), a u toku su i pregovori sa Svjetskom bankom, WB6 CIF, i sa raznim drugim komercijalnim bankama i fondovima. Što se tiče klasičnog poslovnog partnerstva u ovom trenutku ERS ima saradnju sa Elektroprivredom Srbije na projektu HE “Buk Bijela” i planirano je partnerstvo sa mađarskim “Lugos Renewables” na izgradnji solarne elektrane Trebinje 1.

GLAS: Koliko su investicije značajne za lokalne zajednice u kojima se grade elektrane?

VLATKOVIĆ: Višestruki su benefiti za same opštine i gradove u kojima se grade elektrane što direktni tako i indirektni. Svi su projekti višemilionski tako da će u samoj izgradnji biti zaposleni lokalni izvođači i veliki broj stanovništva. Nakon izgradnje u samim elektranama zaposliće se veliki broj radnika. I na kraju sama koncesija od proizvedene električne energije direktno će puniti budžet lokalne zajednice na kojoj je neki objekat napravljen, tako da je funkcionisanje svake opštine ili grada zagarantovano, njena likvidnost i održivost.

Jubilej

GLAS: ERS je ove godine proslavio tri decenije od osnivanja. Šta biste istakli povodom ovog jubileja?

VLATKOVIĆ: Tako je, proslavili smo 30 godina uspješnog rada ERS. I pored svih prepreka i teškoća ušli smo u period razvoja i investicionih ulaganja što nas u ovom momentu čini prepoznatljivim u regionu. Jubilej smo proslavili svečanom akademijom na kojoj su prisustvovali svi bivši generalni direktori, srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, predsjednica Srpske Željka Cvijanović, predsjednik Vlade Radovan Višković, ministri i ugledni gosti iz regiona, Evrope i svijeta.