Iran je izvršio raketni napad balističkim projektilima na britansku vojnu bazu na Ostrvima Čagos, što je pojačalo strahove da su glavni evropski gradovi sada u dometu još jednog napada ekstremističkog režima.
Dvije balističke rakete ispaljene su prema Dijegu Garsiji, bazi u Indijskom okeanu koju zajednički koriste SAD i Velika Britanija, u noći između petka i subote.
Ova značajna eskalacija neprijateljstava dogodila se samo nekoliko sati nakon što je Kir Starmer dao dozvolu Donaldu Trampu da koristi bombardere bazirane u Velikoj Britaniji za prijetnje prema Ormuskom moreuzu.
Izvori navode da je jedna od raketa otkazala tokom leta, dok je druga presretnuta od strane američkog ratnog broda, što se smatra prvim napadom na ovu bazu.
Stručnjaci za odbranu ističu da je incident značajan jer označava prvu upotrebu raketa srednjeg dometa u ovom konfliktu — projektila koji mogu da pređu znatno veće udaljenosti nego što se ranije znalo da Iran posjeduje.
Dijego Garsija nalazi se na oko 3.800 kilometara od Irana, što dovodi u pitanje ranije tvrdnje režima da njegove balističke rakete imaju domet do 2.000 kilometara.
Stručnjaci upozoravaju da, ukoliko je Iran zaista demonstrirao veće sposobnosti, raketna prijetnja sada može obuhvatiti većinu glavnih gradova Zapadne Evrope.
To uključuje i Pariz, udaljen oko 4.198 kilometara od Teherana, dok se London nalazi na „ivici ranjivosti“, na približno 4.435 kilometara.
Ova analiza dolazi u trenutku kada general ser Ričard Barons ocjenjuje da je moć Irana možda „sistematski potcijenjena“.
Bivši šef snaga osvrnuo se na pitanja da li je Tramp bio u pravu kada je kritikovao ulogu Velike Britanije, ili su protivnici rata u pravu kada tvrde da je zemlja uvučena u sukob.
„Oboje može biti tačno. Rat ne prati unaprijed zadat scenario, a neprijatelj uvijek ima svoj glas — u ovom slučaju Iran, koji je sistematski potcijenjen. Način na koji se konflikt razvija sada dovodi britanske interese i interese naših saveznika u rizik. Potpuno ignorisanje više nije opcija, čak i ako su početne odluke bile drugačije“, rekao je on.
Dodao je da Velika Britanija pomaže SAD u „primjeni vojne sile“, naglašavajući da postoje obaveze prema savezniku, te da je, iako se u početku možda nije smatralo dobrom idejom, sada uključenost neizbježna.
Stručnjak za spoljne poslove Navaf Al-Tani takođe je reagovao na napad na Dijego Garsiju, tvrdeći da je dugogodišnja procjena o iranskim raketnim sposobnostima „upravo srušena“.
Prema njegovim riječima, raketa koja je stigla do Dijega Garsije ukazuje na domet od oko 4.000 kilometara, što prevazilazi klasični srednji domet i ulazi u kategoriju balističkih raketa srednjeg dometa (IRBM).
To predstavlja strateški pomak jer, kako navodi, „Pariz ulazi u domet, a London se približava ivici ranjivosti, u zavisnosti od lokacije lansiranja i tereta“.
Iran je uoči napada upozorio da je Kir Starmer doveo britanske živote „u opasnost“, dozvolivši Trampu da koristi bombardere B-52 i druge avione sa baza RAF Ferford i Dijego Garsija za napade na iranske raketne položaje.
Petak uveče označio je početak treće sedmice konflikta, što se poklopilo sa udarima američkih i izraelskih snaga na postrojenje za obogaćivanje urana u Natanzu, pri čemu nije zabilježeno curenje radioaktivnosti.
Ministarstvo odbrane opisalo je iranske akcije protiv vojne baze kao „prijetnju“ britanskim interesima, naglašavajući da RAF avioni i drugi britanski vojnici nastavljaju da štite osoblje u regionu.
Dijego Garsija ima veliki strateški značaj za SAD i dugi niz godina služi kao polazna baza za operacije na Bliskom istoku, sa velikim aerodromom, skladištima goriva, radarskim sistemima i dubokom lukom.
SAD i Izrael tvrde da je glavni cilj vojnih akcija protiv Irana sprečavanje razvoja nuklearnog oružja.
Napadi Irana na Dijego Garsiju dolaze u trenutku pojačanih strahova od rasta cijena nafte i gasa, izazvanih sukobom između SAD, Izraela i Irana.
(Telegraf)
