Cijene goriva na domaćim benzinskim pumpama u narednim danima mogle bi ponovo rasti, jer su nabavne cijene dizela u veleprodaji već premašile tri marke po litru, bez uračunate trgovačke marže.
KLjUČNE INFORMACIJE
- Veleprodajna cijena dizela već je premašila tri KM po litru, bez trgovačke marže.
- Na benzinskim pumpama u Srpskoj gorivo bi uskoro moglo koštati 3,20 KM po litru ili više.
- Rast cijena posljedica je poskupljenja sirove nafte na svjetskom tržištu i tenzija na Bliskom istoku.
- Barel nafte je za dvadeset dana poskupio oko 23 odsto.
- Vozači već sada za punjenje rezervoara od 50 litara izdvajaju oko 15 KM više nego početkom jula.
Ukazuje na to za “Glas Srpske” predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske Đorđe Savić, navodeći da je teško prognozirati dokle bi cijene mogle ići, jer će mnogo toga zavisiti od daljeg razvoja situacije na Bliskom istoku.
On ističe da se trenutna cijena evrodizela na pumpama u Banjaluci kreće u rasponu od 2,88 do 3,09 maraka po litru, ali da se zbog novih veleprodajnih cijena, one vjerovatno neće dugo zadržati na tom nivou, a pogotovo ukoliko se nastavi novi rast cijene sirove nafte na svjetskom tržištu.
– S obzirom na to da su veleprodajne nabavne cijene dizela već prešle tri marke po litru, nakon uračunavanja trgovačke marže i ostalih troškova, nije isključeno da bi cijena goriva na domaćim benzinskim pumpama uskoro mogla biti 3,2 marke, a možda čak i više – kazao je Savić.
Nafta ponovo skuplja zbog Bliskog istoka
Upravo dešavanja na globalnom tržištu nafte sada su glavni faktor koji će odrediti dalji pravac kretanja cijena na domaćim pumpama. Svjetsko tržište nafte za samo nekoliko mjeseci prešlo je put od straha od prevelike ponude do straha od mogućih poremećaja u snabdijevanju.
Barel nafte, koji je početkom godine pao na oko 60,85 dolara, sada je ponovo iznad 80 dolara, a u jednom trenutku dostigao je i više od 114 dolara. Barel brenta je 1. jula koštao 71,57 dolara, da bi 20. jula dostigao 88,15 dolara. To predstavlja rast od 16,58 dolara po barelu, odnosno oko 23 odsto za samo dvadeset dana.
Geopolitičke tenzije diktiraju cijene
Iako je sadašnja cijena i dalje ispod ovogodišnjeg maksimuma, kretanje nafte pokazuje koliko je tržište osjetljivo na geopolitičke potrese. Početkom godine investitori su strahovali od viška ponude, usporavanja globalne ekonomije i slabije potražnje, ali su nove tenzije na Bliskom istoku ponovo u prvi plan stavile mogućnost problema u snabdijevanju.
Persijski zaliv i dalje ostaje jedna od najvažnijih tačaka svjetske trgovine naftom. Svaka opasnost od širenja sukoba, ograničenja izvoza ili problema u pomorskom transportu odmah se odražava na berzanske cijene, jer trgovci u njih unaprijed ugrađuju takozvanu premiju rizika, strah od mogućih budućih poremećaja.
Poskupljenje se već osjeća na pumpama
Za BiH, pa sami tim i Republiku Srpsku, to je posebno osjetljivo pitanje, jer zemlja gotovo u potpunosti zavisi od uvoza nafte i naftnih derivata. Zbog toga se svaki veći potres na svjetskom tržištu relativno brzo prenosi na domaće potrošače, privredu i cijene.
Na domaćem tržištu su već vidljivi prvi efekti novog talasa rasta cijena sirove nafte na svjetskim berzama. Dok je dizel početkom jula prodavan po prosječnoj cijeni od 2,62 KM po litru, sada se na pojedinim pumpama približio granici od tri marke. To je rast od oko 30-ak feninga u svega nekoliko sedmica. Za vozače to nije mala razlika. Kod rezervoara od 50 litara, poskupljenje od 30 feninga po litru znači da jedno točenje sada košta oko 15 maraka više nego početkom mjeseca.
Lančana reakcija
Prema riječima ekonomista, nove udare neće osjeti samo vozači. Skuplja nafta znači veće troškove transporta, proizvodnje i distribucije, što se postepeno prenosi na cijene hrane, industrijskih proizvoda i usluga. Posebno su osjetljivi sektori poput poljoprivrede, prehrambene industrije i logistike, gdje gorivo predstavlja jednu od značajnih stavki u poslovanju.
GS
