12.2 C
Trebinje
Petak, 23 Februara, 2024
Naslovnica Trebinje Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić: GODINA U ZNAKU INVESTICIJA

Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić: GODINA U ZNAKU INVESTICIJA

U intervjuu za naš list gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić govorio je o ovogodišnjem investicionom programu Grada Trebinja, najvažnijim projektima koji će biti finansirani sa drugih adresa, novim programima Gradske uprave…

mirko curic.JPG (256 KB)

Gradonačelnik Mirko Ćurić

  • Za kapitalne investicije u budžetu za 2024. godinu opredijeljeno je nešto više od 10 miliona maraka. Prema usvojenom planu kapitalnih ulaganja, najviše sredstava biće izdvojeno za izgradnju i adaptaciju putne infrastrukture – više od dva miliona maraka (2.100.000 KM). Na skupštini se, između ostalog, moglo čuti da je prije sedam godina na području Trebinja bilo oko 60 kilometara makadama, te da je u međuvremenu ta kilometraža svedena na dvadeset šest. Takođe, da će se smanjivati i dalje u ovoj i godinama pred nama. Kada je pitanju putna mreža na ruralnom ili prigradskom području – zašto Gradska uprava smatra važnim da se jedan već višedecenijski posao u naše vrijeme privede kraju? Vjerujem da bi građane takođe interesovalo – da li već postoji neki barem okvirni program asfaltiranja i na koji način se određuju prioriteti?

– Veliki je broj projekata koje smo planirali da uradimo ove godine. I za putnu infrastrukturu je značajno više sredstava ove godine izdvojeno. Smatram da ćemo dobar dio makadamskih puteva u ovoj godini riješiti. Pratićemo zahtjeve mjesnih zajednica i raditi po prioritetima. Činjenica je da uvijek ima i biće nekih komentara jer svako svoju potrebu smatra prioritetnom. Međutim, smatramo da mjesne zajednice treba da budu te koje će predložiti. Naravno, nastojaćemo da prednost damo inicijativama gdje se duže čekalo na rješavanje nekog problema, gdje više stanovnika živi, gdje je saobraćajnica frekventnija. Takođe, gdje ima groblje i crkva – i to smo odredili među prioritete jer upravo za vrijeme sahrana ili nekih drugih okupljanja oko crkve najviše ljudi i koristi te puteve. Kako što ste i naveli, i dalje je velika kilometraža makadamskih puteva na području Trebinja, ali je i vrijeme ispred nas. Takođe, asfalt na nekim saobraćajnicama koje su davno rađene, i u gradskom području i van grada, dotrajao je – pa iziskuje presvlačenje. To je u svakom slučaju proces koji traje. Sjetite se da smo i prije dvije godine izdvojili značajna sredstva, oko tri miliona maraka i veliki dio puteva i ulica je tada riješen. I ove godine planiramo da radimo i u gradskom i u ruralnom području. Neka naselja se šire a obavaza Grada je da prati novu gradnju i rješava infrastrukturu. Nisu to mali iznosi – nova ulica treba i pješačku i biciklističku stazu, oborinsku kanalizaciju, cvijetnjake… Ali, ako već imamo gradnju ona se i naplaćaje kroz rentu i troškove uređenja a ta sredstva su i namijenjena tu da se utroše.

  • Ove godine trebalo bi da bude nastavljen još jedan davno započeti i višegeneracijski posao – izgradnja gradske kanalizacije, fekalne i oborinske, u ovoj fazi na području Polica i Gučine, za šta su sredstva obezbijeđena kroz kreditni program Svjetske banke. Da li je već poznata dinamika radova, koji zbog obima svakako neće moći biti završeni u jednoj godini?

– Sigurno je da neće. I sam taj iznos kredita od 5 miliona maraka govori da je riječ o zaista obimnom projektu. Projektna dokumentacija  je završena u nekom prethodnom periodu. Ali tamo gdje je intenzivna gradnja već nakon pet ili deset mjeseci niste sigurno da li je ostalo isto stanje na terenu, akamoli kad prođe toliko godina. Sigurno je i u ovom slučaju došlo do određenih pomjeranja. Zato bih pozvao naše sugrađane da imaju maksimalno razumijevanje jer je ovo projekat za generacije. Dakle, imovinsko pravni odnosi su nam u ovom trenutku problem. Razumljivo je da će ljudi različito komentarisati – zašto se ide jednom a ne nekom drugom trasom, ali to ne smije da bude razlog da zaustavimo projekat koji nam je veoma važan. Imate nekad slučajeve da vlasnici koji uopšte nisu tu stvaraju veći problem nego neko ko tu zaista živi i kome je zaista interes da se ovako važan projekat završi. Neće biti jednostavno, ali smatram da smo spremni i sposobni da zajednički dođemo do najboljih rješenja. Trebamo, takođe, provesi sve procedure, izabrati izvođača. Zato, smatram da će trebati značajno više vremena od jedne godine. To je projekat na koji se inače čeka dugi niz godina. Bez obzira što su i neki moji prethodnici u određenom trenutku imali novac, teško se bilo odlučiti da se krene u relizaciju. Takođe, dio sredstava od ovog kredita ćemo iskoristiti da uradimo projektnu dokumentaciju i za Hrupjela, Mostaće i Zasad, te Varinu Grudu. Smatramo da su ova naselja priortet u narednom periodu kada je u pitanju izgradnja fekalne i oborinske kanalizacije. Za sve do jedno naselje gdje postoji potreba nastojaćemo da čim prije obezbijedimo projektnu dokumentaciju. Uvijek postoji opcija i mogućnost da se aplicira na neka grantovska sredstva, ali ako nemate projekat – ne možete ni aplicirati. Činjenica je i da postoje dijelovi grada gdje nije ni moguće uraditi kanalizaciju na način da je prikopčate na gradski sistem, a u tom slučaju grade se zasebni prečistači. I o tome smo razmišljali i već primjenjujemo na nekim mjestima.

  • Sanacioni radovi u Starom gradu značajno su promijenili izgled najstarijeg urbanog dijela Trebinja. Popločavanje ulica i trgova Kastela podstaklo je negdje i privatnu inicijativu – na sve strane uporedo se radi i na obnovi objekata. Nekad zabačeni i zapušteni kvartovi preko noći su oživjeli. Za popločavanje je ove godine budžetom planirano više sredstava nego ranije (1.100.000 KM). Šta se planira uraditi ovim sredstvima?

– Znate da smo za Stari grad dobili donaciju Vlade Srbije. Zamišljeno je da to bude dva miliona evra. Međutim, mi smo od tog iznosa do sada dobili 800.000 evra. Slali smo dopis i još nismo dobili konkretan odgovor kada će biti uplaćen ostatak sredstava. A opet, ne možemo se oslanjati samo na nekog drugog kada su u pitanju projekti koji se nas tiču. Smatram da ćemo sa ovih milion i sto hiljada maraka, koje smo ove godine u budžetu planirali za Stari grad, završiti kompletno popločavanje. Naravno, nećemo odustati od toga da se nastavi uređenje Starog grada – potrebne su sanacije i fasada i zidina, kanala oko Starog grada – tako da će i taj iznos sredstava koji je Srbija obećala, kad bude realizovan, imati gdje da se utroši. Sami ste rekli da je ovo danas jedan potpuno drugačiji Stari grad od onoga koji smo znali ranije. Investicijama prosto privučete pažnju i ostalih da se uključe, a kao rezultat vidimo da su brojni privatni prostori tamo „zasijali“ i stavljeni u punu funkciju, što nam je negdje bio i cilj.

stari grad.jpg (382 KB)

Popločavanje podstaklo i privatnu inicijativu: Urbani pejsaž Starog grada mijenja se iz dana u dan

  • Šta biste još, uz već pomenuto, posebno izdvojili iz ovogodišnjeg plana kapitalnih investicija?

– I ove godine smo planirali sredstva da podržimo nastavak izgradnje duhovnog centra u Mrkonjićima. Trenutno se izvode radovi na vidikovcu. Procjene su da nedostaje nekih 400 hiljada maraka. Sredstvima koje smo izdvojili mislim da ćemo završiti ovu fazu. Činjenica je, takođe, da smo u kompleksu duhovnog centra planirali još sadržaja – kao što su konak i parking. Dobili smo i donacije vlada Srpske i Srbije, Elektroprivrede RS – mnogi su se, dakle, uključili i ne sumnjam da će to biti projekat na ponos svih nas. Isto tako, u 2024. godini zamisliti smo da najvećim dijelom, a možda i upotpunosti, završimo zgradu za izbjegla i raseljena lica. To je projekat sa državnog nivoa, ali se desilo da su izvođači bili u finansijskom problemu i da je došlo do obustave radova. Međutim, mi kao odgovorni ljudi u lokalnoj zajednici, da ne bi propadala ta zgrada, nakon niza sastanaka sa svim stranama, dogovorili smo da Grad Trebinje preuzme kompletne radove, završi objekat i od 15 stanova koji su tu planirani postane vlasnik osam stanova. To je jedini način bio da se mi uključimo u projekat jer ne možete izdvajati javni novac za nešto gdje niste vlasnici. A tih osam stanova planiramo da koriste Trebinju za kadar deficitarnih zanimanja. Da li će to biti ljekari koji nam nedostaju, profesori, neki drugi kadar – mi smo tim ljudima spremni da ponudimo smještaj da ga koriste dok god budu na usluzi Trebinju. Upravo u isto vrijeme privodiće se kraju radovi i na novoj bolnici pa će u slučaju potreba za medicinskim kadrom stanovi biti na raspolaganju. U 2024. godini smo planirali i nastavak razvoja sistema za navodnjavanje. Znate, takođe, da je već dobrim dijelom urađen i vodovod prema Ivanjici, a već sada postoje i određeni zahtjevi da se projekat nastavi izgradnjom vodovoda za neka sela koja su na trasi. Značajna sredstva su potrebna i za eksproprijaciju zemljišta za istočnu obilaznicu… U svakom slučaju, što u cjelosti što dijelom iz budžeta, očekujemo da će Grad Trebinje u 2024. godni učestvovati u preko 20 miliona maraka investicija.

  • Veći dio kapitalnih investicija trebalo bi da bude finansiran iz kreditnog zaduženja. Iz opozicionih klupa u gradskoj skupštini često kritikuju ovu praksu – da se kroz nova zaduženja obezbjeđuju sredstva. Pominju i dužničko ropstvo i slučaj Bileća. Koliko smo mi od svega toga daleko i kakav je uopšte vaš stav po pitanju zaduživanja?

– Zaduženje Grada Trebinja je oko 9 odsto u naredne dvije godine. Već sljedećih godina ide značajno niže. A dozvoljeno je 18 odsto. Mislim da o kreditnom rejtingu Grada najbolje govori veliko interesovanje banaka za kreditiranje. Na nedavnom otvaranju tedera bilo je pet banaka i prema svemu sudeći biće značajno niža kamatna stopa nego što smo predviđali kada smo donosili odluku o zaduženju. Ove dobre ponude kazuju da je Trebinje zanimljivo bankama jer da je drugačije – imali bi vjerovatno problem i sa ponudama. A važno je još istaći i to da sva ova kreditna sredstva ulažemo u infrastrukturu. To je stvaranje nove vrijednosti. Ne zadužujemo se da bi tim novcem pokrivali neke finansijske probleme. Nema kuće koja radi bilo kakvu investiciju da ne ide u kredit. A opet, povoljne kredite Svjetske banke ili Evropske investicione banke ne može svako ni da dobije. Morate biti sposobni i likvidni da bi vam ih odobrili. Mnogo je važnije da sva ova kreditna sredstva realizujemo po planu, a raznih priča je uvijek bilo, biće ih i ubuduće…

  • Ako planiranom u investicionom budžetu grada dodamo i ono što će se finansirati u cjelosti ili većim dijelom sa drugih instanci – utisak je da će ove i u godinama pred nama Trebinje biti pravo gradilište. Pomenućemo neke od aktuelnih projekata. Izgradnja novog bolničkog kompleksa u Pridvorcima koju finansira Vlada Srpske već je u poodmakloj fazi. Na istočnu obilaznicu se još čeka – pa nas interesuje kakvi su izgledi da će se projekat ove godine naći u investicionim planovima Puteva Republike Srpske? Možete li nam, takođe, nešto više reći o najavljenoj izgradnji kompleksa – kongresni centar, koju bi opet Vlade Srpske trebalo da finansira na području koje se u planskim dokumentima obično imenuje kao Novo Trebinje?

– Bolnica je projekat od izuzetnog značaja ne samo za Trebinje već i cijelu našu regiju. U gradskom budžetu smo i tu planirali značajna sredstva jer je naša obaveza po sporazumu da sa 50% učestvujemo u izgradnji komunalne infrastrukture za ovaj objekat. Što se tiče istočne obilaznice, prema informacijama kojima mi raspolažemo, završena je tenderska procedura i izabran je najpovoljniji izvođač, pa očekujemo da radovi krenu u ovoj godini. Sredstvima koja su izdvojena planirano je da se uradi sve do asfaltiranja. Dakle, grubo probijanje puta cijelom trasom – od mosta koji se upravo gradi do spajanja na put Trebinje – Herceg Novi, kod Aleksine Međe. Što se tiče kongresnog centra, Elektroprivreda je već raspisala konkurs za izbor najboljeg projektog rješenja. U okviru tog kompleksa planirana je i gradnja nove sportske dvorane sa velikim parkingom i parkom. Činjenica je da postojeća sportska dvorana ima zaista ozbiljan nedostatak sa parking mjestima. Tamo gdje ćemo graditi kongresni centar biće zaista početak jednog novog Trebinja. Izgradnjom najprije javnih objekata sigurno je da ćete podstaći i druge da tamo grade. Tamo će se otvoriti novi prostori da širimo grad kako ne bismo došli u situaciju da prekomjernom gradnjom ugrozimo naše Trebinje. Sam kongresni centar trebalo bi da bude jedan reprezentativan multifunkcionalni objekat za održavanje kongresa, stručnih konferencija, seminara. Gotovo da nema sektora ni oblasti odakle ljudi ne iskazuju interes da baš u Trebinju održavaju svoje stručne skupove – a mi nemamo dovoljno kapaciteta da svima uvijek izađemo u susret. Zamisao je da kongresni centar raspolaže sa oko hiljadu sjedećih mjesta. Konkursni zadatak je već izdefinisan a više će nam svakako reći konkretno projektno rješenje.

bolnica.jpg (402 KB)

Gradilište nove bolnice u Pridvorcima (Foto: Fejsbuk stranica JZU Bolnica Trebinje)

  • Slobodna i poslovne zone grada raznim olakšicama trebalo bi da kreiraju uslove za razvoj novih privrednih kapaciteta u Trebinju. Prošle godine u ovo vrijeme za Glas ste kazali da je slobodna zona zahtjevan projekat koji će se razvijati godinama. Takođe, da se već javljaju zainteresovani da ovdje zasnuju neku preduzetničku djelatnost. Kako sada stoje stvari na terenu? I da li danas, godinu dana kasnije možemo reći da je interes privrednika za ono što im Trebinje nudi još i veći?

– Za ovih godinu dana iskoristili smo pomoć Vlade RS od 800.000 KM da poravnamo teren i to područje sredimo. Imenovali smo i ljude koji će rukovoditi slobodnom zonom. Naš naredni korak je da taj prostor privedemo namjeni – da se ogradi, izgrade se pristupni putevi i da slobodnu zonu stavimo u funkciju. Nije sve ovo jednostavno. Činjenica je da su određene lokalne zajednice imale pa skoro formiran prostor za slobodnu zonu. Mi smo evo već godinu dana izgubili da u teškom krševitom području izravnamo teren, značajan smo i novac potrošili – ali ono što je najvažnije: i dalje ima zainteresovanih firmi. Nismo odustali ni od saradnje sa Fakultetom tehničkih nauka iz Novog Sada, da nešto zajedno radimo, dovedemo neke ozbiljne kompanije ovdje. Za firme koje su izvozno orijentisane ona je zaista dobro rješenje. Blizu je Evropska Unija, luke Ploče i Bar, aerodromi koji su nam u okruženju, aerodrom koji je planiran da se gradi upravo u Trebinju – sve je to nešto što će sigurno uticati da ona zaživi što prije.

 

  • Često govorite o programima koje je ova Gradska uprava posljednjih godina razvijala kao budžetsku podršku različitim kategorijama građana – gdje god se prepoznala prilika i potreba da se novčano ili na neki drugi način može pomoći. Ali posebna novina ove godine su subvencije za samozapošljavanje, zapošljavanje i stručno osposobljavanje pripravnika. O kakvim programima je riječ?

– U pitanju su tri programa i četvrti volonterski. Taj četvrti je za one naše svršene studente koji i nemaju baš previše opcija da završe pripravnički u svojoj struci u realnom sektoru, a da ne bi gubili vrijeme, nastojimo da im to omogućimo u javnom. Ove godine ponovo ćemo organizovati i pripravnički staž sa privatnim sektorom. Ponudićemo i subvencije za samozapošljavanje, koje smo i nekih ranijih godina obezbjeđivali, ali smo ovog puta procijenili, zajedno sa Privrednom komorom, preduzetnicima i Privrednim savjetom grada, da tu značajno više povećamo iznos – čak i do 40.000 maraka. Iznos zavisi od djelatnosti kojom se želite baviti, a vjerovatno će ovi značajno veći iznosi biti za proizvodnju. Kao treći program, želimo da podržimo i zapošljavanje u privatnom sektoru. Ako ste već registrovani i poslujete, a neophodno vam je još ljudi da zaposlite, Grad će vam pružiti podršku. Zamišljeno je da se kroz program finansiraju doprinosi za svakog novog radnika, čak i bez ograničenja u pogledu visine plate. Još smo u pregovorima sa privatnim sektorom kako bismo program izdefinisali na najbolji mogući način, da bi od njega imali koristi i mi i oni, a kako ne bi bilo eventualnih zloupotreba i sve otišlo u nekom krivom smjeru…

 

  • U razgovoru prije godinu dana dotakli smo se i teme – kako Gradska uprava u perspektivi može pomoći našim mlađim sugrađanima da povoljnije dođu do krova nad glavom, a u okolnostima sve intenzivnijeg rasta cijena nekretnina u Trebinju. Danas evo već možemo da govorimo o jednoj konkretnoj mjeri – Grad je odlučio da se odrekne dijela građevinskih naknada za individualnu stambenu gradnju u određenim zonama, ali i ponudio placeve u svojini Grada svima koji bi željeli na ovaj način da riješe svoje stambeno pitanje. Šta možete konkretnije reći o ovom programu?

– Mi smo prije godinu ili više dana raspisali jedan poziv interesovanja – da se naši sugrađani izjasne: da li bi više željeli parcelu za gradnju, montažnu kuću ili možda stan po povoljnijim uslovima. Za one koji su se izjasnili za placeve odlučili smo da ih i obezbijedimo, i to na način što smo u saradnji sa nadležnim institucijama na republičkom nivou određeni broj parcela prebacili sa Republike na Grad. To sve nije nimalo jednostavan posao, zahtjeva izradu raznih elaborata, treba mnogo vremena, truda, ali i novca. Trenutno smo u proceduri da osamnaest parcela na području grada ponudimo na prodaju javnim konkursom. Ono što mogu sa velikim zadovoljstvom da kažem jeste da se veliki broj ljudi javio na poziv i kupio parcelu. Obično su to višečlane porodice ili mladi bračni parovi. Ono što je ljude dodatno opredijelilo za kupovinu građevinske parcele je i odluka koju smo donijeli na istoj skupštini kad i ovu o prodaji parcela – da damo 50% popusta na rentu i troškove uređenja građevinskog zemljišta za gradnju objekata do 200 kvadrat korisnog prostora u trećoj, četvrtoj, petoj i šestoj zoni. Prvi i drugu zonu smo izostavili jer znate da tu skoro da i nema individualne stambene gradnje. To je ono što smo mogli u ovom trenutku da uradimo. Naravno da ćemo i u vremenu pred nama nastojati da ponudimo još neki program podrške. Činjenica je da je upravo u Trebinju izgrađena i prva zgrada za mlade bračne parove, a podsjetiću da je kvadrat u toj zgradi bio 1.250 KM sa PDV-om.

 

  • Za kraj, da se podsjetimo jednog, zaista plemenitog gesta – namjere fondacije porodice Galeb da o vlastitom trošku izgradi i Trebinju pokloni objekat, koji bi trebalo, kako se moglo razumijeti, da pruža usluge socijalnog staranja o djeci. Da li se već danas zna nešto više i konkretnije o ovom projektu, njegovoj namjeni, organizaciji…

– Trenutno smo u pripremi dokumentacije jer je Grad u obavezi da obezbijedi plac i preuzme troškove po osnovu rente i uređenja zemljišta. U kontaktu smo sa fondacijom i ovo je prilika da još jednom kažemo – veliko hvala porodici Galeb. A zamišljeno je da se gradi novi objekat Centra za socijalni rad. Dakle, tamo bi trebalo da pređe kompletna ova ustanova. Njima je značajno da ova ustanova što više pažnje posvećuje djeci. Projekat će se realizovati po modelu „ključ u ruke“ – zgrada treba da se izgradi, opremi i onda preda Gradu Trebinju na upotrebu kao zadužbina.

/Glas Trebinja /Autor: Rade Savić/