Regionalna konferencija „Trebinje 2026 – Gradimo region“ okuplja donosioce odluka, predstavnike vlada, najvećih državnih i privatnih kompanija, investitore i stručnjake kako bi otvorili ključna pitanja budućeg razvoja regiona – od povezivanja tržišta i ljudi do izgradnje moderne infrastrukture. U fokusu će biti upravo putna infrastruktura, kao osnovni preduslov ekonomskog razvoja, konkurentnosti privrede i snažnijeg regionalnog povezivanja.
Bosna i Hercegovina danas ima oko 250 kilometara autoputeva u funkciji, ali još uvijek nema integrisan sistem saobraćajnica. Umjesto povezanih koridora, riječ je o kraćim, odvojenim dionicama koje još nisu u potpunosti spojene na glavne evropske transportne pravce.
Domaće kompanije imaju kapacitet, ali i izazove
U toku je izgradnja nekoliko novih dionica autoputeva i brzih cesta, a ohrabruje činjenica da su na velikom broju ovih projekata angažovane domaće kompanije. Ipak, mali broj njih raspolaže kapacitetima, ljudskim resursima i iskustvom potrebnim za realizaciju najkompleksnijih infrastrukturnih poduhvata.
„Integral inženjering“ iz Laktaša realizovao je oko 150 projekata iz oblasti putne infrastrukture – od rekonstrukcije puteva do izgradnje autoputeva – i danas važi za jednog od regionalnih lidera u građevinskom sektoru.
„Trenutno izvodimo radove na izgradnji dionice autoputa na Koridoru 5C, od mosta Rudanka do tunela Putnikovo Brdo 2, poznatije kao obilaznica oko Doboja. Gradimo i autoput Rača – Bijeljina, kao i treću fazu brze ceste u Hrvatskoj od Okučana do granice sa BiH“, kaže Nikola Radovanović, izvršni direktor za marketing kompanije „Integral inženjering“.
Radovanović ističe da veliki infrastrukturni projekti podrazumijevaju i velike izazove.
„Svaki projekat je specifičan i rješenja se ne mogu prepisivati. Uključeno je mnogo subjekata, više nivoa vlasti, lokalne zajednice, česti su izazovi sa eksproprijacijom, planiranjem i organizacijom mehanizacije. Nerijetko na jednom projektu učestvuje i do 300 različitih pravnih lica, što zahtijeva izuzetno dobru koordinaciju izvođača, podizvođača i partnera“, kaže Radovanović.
Regionalno povezivanje kao uslov konkurentnosti
Kompanije koje učestvuju u najvećim infrastrukturnim projektima u BiH i regionu sve više ukazuju na to da bez regionalnog povezivanja domaća građevinska industrija teško može konkurisati velikim međunarodnim korporacijama.
Direktor i osnivač kompanije Hering d.d. Široki Brijeg, Ladislav Bevanda, smatra da su zajednički nastupi i regionalna saradnja ključni za jačanje domaće operative.
Hering je tokom više od tri decenije poslovanja učestvovao u realizaciji brojnih velikih infrastrukturnih projekata, uključujući radove na Koridoru Vc, hrvatskoj autocesti A1, kao i projektima u više zemalja regiona – nekada kao partner, nekada kao podizvođač, a često i kao samostalni izvođač. Kompanija, osnovana 1993. godine, danas zapošljava oko 400 radnika, među kojima je značajan broj inženjera i stručnog kadra, te posluje na tržištima Bosne i Hercegovine, Hrvatske i drugih zemalja regiona.
„Fragmentirano tržište i ograničeni kapaciteti pojedinačnih kompanija smanjuju potencijal za učešće u velikim projektima. Zbog toga velike međunarodne korporacije često preuzimaju najvažnije poslove, dok domaće kompanije ostaju podizvođači. Regionalnim povezivanjem možemo nastupati kao nosioci projekata i postati konkurentni velikim svjetskim kompanijama“, kaže Bevanda.
On dodaje da zajednički nastup otvara prostor za nove resurse, znanja i razvoj domaće ekonomije.
„Svako od nas ima određene prednosti, a udruženi možemo ponuditi kompletan paket usluga i znanja. Zajednički nastup otvara prostor za nove potencijale, resurse i razvoj domaće privrede“, smatra Bevanda.
Kao primjer uspješnog regionalnog povezivanja navodi konzorcij kompanija iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore koji je izabran za projektovanje i izvođenje prve faze brze ceste duž crnogorskog primorja.
Na tenderu kompanije Monteput za dionicu Markovići – Lastva Grbaljska, odnosno obilaznicu oko Budve, posao vrijedan više od 196 miliona eura dobio je konzorcij kompanija Briv Construction, Hering, Herc Gradnja, Shandong i IPSA Institut Sarajevo.
„To je pokušaj za koji vjerujem da će pokazati da domaće kompanije mogu biti konkurentne i na najzahtjevnijim projektima. Ovakvi modeli saradnje nastaju upravo kako bi se vratilo povjerenje i maksimalno iskoristili domaći resursi“, ističe Bevanda.
Jadransko-jonska magistrala – nova razvojna osa regiona
Posebnu pažnju javnosti posljednjih mjeseci privlači najavljena izgradnja dionice autoputa na Jadransko-jonskoj magistrali, od Stoca prema Trebinju, dalje prema Crnoj Gori, Albaniji i Grčkoj.
Iako interesovanje za ovaj projekat već pokazuju velike međunarodne kompanije, značajan dio posla mogao bi pripasti i domaćim izvođačima.
„Ozbiljno radimo na pripremi projektno-tehničke dokumentacije za ovu dionicu Jadransko-jonske magistrale. Trasa kroz Hercegovinu duga je oko 55 kilometara – od područja Stoca, preko Trebinja, do granice sa Crnom Gorom“, izjavio je direktor JP „Autoputevi Republike Srpske“ Radovan Višković.
Upravo na ova pitanja pokušaće odgovoriti i Regionalna građevinska i infrastrukturna konferencija „Gradimo region“, koja će 18. i 19. juna okupiti više od stotinu kompanija, predstavnike vlada, gradova, finansijskog sektora i stručne javnosti.
Konferencija će otvoriti ključne teme: koji infrastrukturni projekti mijenjaju mapu regionalne povezanosti, kako velike investicije utiču na razvoj građevinske industrije i zapošljavanje, koliko nove tehnologije transformišu sektor i na koji način region može graditi konkurentniju i snažniju domaću građevinsku operativu.
Po prvi put u Republici Srpskoj, na jednom mjestu okupiće se svi relevantni akteri iz oblasti građevinarstva, infrastrukture i prostornog planiranja – s ciljem da razgovor o povezivanju regiona preraste u konkretne projekte.
