Zbog čega se Sarajevo plaši Milorada Dodika?

Do oktobarskih Opštih izbora ostala su tačno tri mjeseca. Imena kandidata za člana Predsjedništva BiH iz sva tri konstitutivna naroda, uglavnom su poznata. Iz Republike Srpske političke snage odmjeriće Milorad Dodik i Mladen Ivanić. Kandidaturom za člana Predsjedništva Dodik je “pomrsio” konce aktuelnom bh. establišmentu. Zbog čega se Sarajevo plaši Dodika?

 

Bitka za Predsjedništvo, prema brojnim analizama, mogla bi biti presudna i za formiranje vlasti na svim nivoima. Protekle četiri godine pokazale su svu slabost bh. institucija i nikad veću razjedinjenost srpskih političkih stranaka.

Dolaskom na vlast u Sarajevo, predstavnici Saveza za promjene, nerijetko su ignorisali stavove institucija Republike Srpske. Takvo ponašanje nije prolazilo bez kritika aktuelne vlasti Republike Srpske, pa su srpskim predstavnicima iz Saveza za promjene najviše zamjerili što su po dogovor, umjesto u Banjaluku, kako kažu, odlazili u pojedine ambasade i kabinete Izetbegovićevih izaslanika.

Čim je Milorad Dodik najavio da će “pod zastavom Republike Srpske” SNSD voditi kampanju i da u Sarajevo ide da ojača poziciju Srpske – nastalo je komešanje u Sarajevu, naročito u krugovima bliskim SDA, koju predvodi Bakir Izetbegović. Dodiku su odmah zamjerili da radi na raspadu BiH i da je nekoliko puta izjavljivao da “to nije njegova zemlja”.

Šta god Dodikovi politički protivnici govorili o njemu, dobro znaju da će za istim stolom imati teškog političkog protivnika, sa jasnim i pragmatičnim pristupom, kaže profesor Nenad Kecmanović.

“Dodik je bio direktan. Njegov pristup je zdraviji i pragmatičniji utoliko što je čistiji i otvoreniji. On će nametnuti jedan pragmatičan stav čistih računa, jasnih stavova. On će da traži da se radi ono oko čega se mogu dogovoriti, tako funkcioniše i u Belgiji i Holandiji”, naveo je Kecmanović.

Ako Dodik dobije povjerenje građana za srpskog člana Predsjedništva, nesumnjivo je da će SDA izgubiti saveznika koji je do sada igrao na kartu- “zavadi pa vladaj”.

Disonantni tonovi između Banjaluke i predstavnika Srba koji sjede u Sarajevu, ocjenjuju analitičari, obezbijedili su Stranci demokratske akcije lagodnu poziciju.

“Političko Sarajevo s razlogom se plaši Milorada Dodika u Predsjedništvo zbog toga što je on nosilac jedne politike koja na prvo mejsto stavlja autonomiju Republike Srpske, povratak otetih nadležnosti, jer će se s tim morati teško da nose i do sada im je teško išlo. I on je za razliku od Mladena Ivanića koji je nešto umjereniji političar i nema agresivan nastup, mislim da je to jedan od glavnih strahova”, ističe politikolog iz pokreta Pozitivna Srpska Vojislav Savić.

Stevica Deđanski, politički analitičar kaže da će se dolaskom Dodika to očigledno promijeniti.

“Poznati su njegovi stavovi koji ima oštar pravac u odbrani Republike Srpske i to je ono što smeta političarima u Sarajevu. Neće moći računati više namogućnost nekog od Srba da preokrenu u svoju korist”, naveo je Deđanski.

Svoj pravac odredio je i Mladen Ivanić koji pod sloganom Saveza za promjene “Dan pobjede Srpske”, najavljuje borbu za drugi mandat. U stilu mudrog i vještog političara, kao i prije četiri godine, najavio je da neće voditi politiku “konflikta” i sukoba kao njegov protivnik Milorad Dodik.

Ipak je u slučaju tužbe BiH protiv Srbije, koju je Bakir Izetbegović gurnuo iza njegovih leđa, rekao da su Bošnjaci prešli “crvenu liniju”. Prelazaka preko “crvene linije” u protekli tri i po godine, primjećuje profesor Kecmanović, bilo je napretek, poput one u Australiji.

“Posljednje što se u Australiji desilo da je formirana škola za bosance, na bosanskom jeziku i to je urađeno ispred ambasade BiH. Tu nije bilo nikakve akcije, ni reakcije od Ivanića i Crnatka. Hoću da kažem da smo dobili i Mektića koji se ponaša kao da je član SDA ili OHR-a”, rekao je Kecmanović.

Po volji i mjeri Sarajeva nije ni Dodikova najava da će kabinet srpskog člana Predsjedništva izmjestiti u Istočno Sarajevo.

Uznemirenost Dodikovih političkih protivnika i političkih snaga u Sarajevu, analizira i univerzitetski profesor na Sveučilištu u Mostaru Dražen Barbarić. Podsjeća na ležernost funkcionisanja Predsjedništva na početku mandata koji se vremenom počeo komplikovati.

“U tom smislu kandidatura Milorada Dodika potpuno mijenja ležernost funkcionisanja.Dobijate člana koji će svojim, bombastičnim, ponekad zapaljivim, ali iskrenim izjavama, koliko god one bile bolne, neprestano u Sarajevu na neki način privlačiti kao magnet i medije, i društveni život. Јedna je stvar kada on izjave šalje iz Banja Luke, a druga iz Sarajeva kao član Predsjednišva”, kaže politikolog Dražen Barbarić.

Među bošnjačkim kandidatima za člana Predsjedništva biće najveća gužva. Kandidat SDA je Šefik Džaferović, dugogodišnji parlamentarac i vrlo blizak porodici Izetbegović. Drugi kandidat iz reda Bošnjaka je SDP-ovac Denis Bećirović, a treći, i prema ocjenama upućenih, kandidat s najviše šansi za prvog Bošnjaka je Fahrudin Radončić, iako zvanično, još nije objavio kandidaturu. Radončić je i na Opštim izborima 2014. godine bio kandidat za istu poziciju.

Budući da mu je pobjeda izmakla, dugo je tvrdio da je pokraden. Tako da će ovi izbori biti prilika za revanš sa SDA i Izetbegovićem, s kojim ga povezuje dugogodišnji otvoreni politički i lični animozitet. S obzirom na brojnost bošnjačkog političkog tijela, nije isključeno da će se dio glasova preliti i za praktično bošnjačkog kandidata Željka Komšića, predsjednika marginalne Demokratske fronte.

Za njegov program analitičari kažu da je lišen bilo kakvog konkretnog sadržaja, osim ispraznih riječi, da će ako ne bude izabran on, a budu Dodik i Čović, u Bosni-Hercegovinu i ne spominje, zavladati mrak i tama. Nisu izostale ni konspiracije da će Dodik udružen sa hrvatskim članom Predsjedništva Draganom Čovićem pokušati da, kako kažu, “razvali BiH“.

“Nisam siguran da su njih dvojica stvorili politički savez na ideji iredentizma, separatizma i unutarnjeg podrivanja, već na na ideji političkog realizma. Doktor Čović nije imao druge opcije nego tražiti drugog političkog partnera, a Milorad Dodik , nikad nije imao neku vrstu kopče sa Sarajvom, njihov savez je pragmatika. Nisam siguran da će voditi razgradnji, već će oni otvoriti mnoga bolna pitanja koja muče ove građane”, rekao je Barbarić.

I prije otvaranja pitanja koja godinama tište građane BiH, počelo se sa stranačkim obećanjima. Izetbegović u Sarajevu-Borenović u Banjaluci. Od prosječnih plata do 1.500 maraka, infrastrukturnih projekata, Evrope, sve što građani žele da čuju.

“I tu izostaje pitanje, odakle vam novac za sve strane. Ovdje se ozbiljnim ekonomskim politikama ne govori….. s te strane je normalno da govore na svoj način. Niko ne semije da kaže iskreno šta nas čeka ako se ozbiljno počne na tim pitanjima raditi”, kaže  politički analitičar Adnan Huskić.

Kecmanović kaže da je lako reći, obećati.

“Da bi bilo uvjerljivo uz to mora biti ekonomsko objašnjenje. Taj program nema SDS”, kazao je Kecmanović.

Prema prognozama Saveza za promjene- Republika Srpska od 7. oktobra ulazi u fazu razvoja u kojoj će, prema ocjenama opozicionih prvaka, građani normalno živjeti. Za glas više pljušte obećanja za bolji život, ali i kritike na račun protivkandidata za predsjednika Srpske Željke Cvijanović.

“Željka Cvijanović ulazi u bitku kao predsjednik Vlade Srpske do sada se uspještno nosila sa većinom problema, dok s druge strane Govedarica ulazi sa pomalo nesređenim stanjem u stranci, ima mnogo struja, tako da veliku prednsot ima Cvijanović, ali vidjećemo šta će oktobar donijeti”, navodi Vojislav Savić.

Stevica Deđanski misli da će građani na osnovu legitimiteta i popularnosti predsjednika Dodika kao ličnosti, koji brani srpski interes, glasati u skladu sa tim.

“Kandidat koga on podrži imaće mnogo veće šanse nego ovaj drugi, ali kažem građani će odlučiti”, smatra Deđanski.

Poznato je s kim će političke partije pred građane, ali ne sa čim će pred birače, jer još mnogi tumaraju po hodnicima tražeći izlaz. Možda ga pronađu, jer su do 7. oktobra ostala još 123 dana!

RTRS