Slavska sezona tradicionalno je jedan od perioda kada se u domaćinstvima najviše troši na hranu i piće. Iako je suština krsne slave okupljanje porodice, prijatelja i kumova, realnost je da priprema slavske trpeze za mnoge postaje ozbiljan finansijski izazov.
Prema aktuelnim podacima sa tržišta, za prase od oko 30 kilograma potrebno je izdvojiti približno 130 KM, dok dva kilograma pršuta koštaju oko 70 KM, a dva kilograma kvalitetnijeg tvrdog sira oko 60 KM. Ni ostale namirnice nisu zanemariv trošak.
Za pripremu sarme od tri kilograma junećeg mesa, uz kiseli kupus i suva rebra, potrebno je oko 80 KM. Lonac supe košta približno 30 KM, dok se za nekoliko tepsija pite mora izdvojiti još oko 30 KM.
Posebnu stavku predstavljaju kolači i torte. Kilogram sitnih kolača dostiže oko 25 KM, dok cijena jedne torte iznosi približno 40 KM. Kada se tome dodaju baklava, voće, salate i ostali slatkiši, troškovi se brzo povećavaju.
Posna slava ne znači i jeftinija trpeza
Često se smatra da su posne slave finansijski povoljnije, ali takva računica ne mora uvijek biti tačna. Riba, orasi, ulje, posni kolači i različite vrste namaza mogu značajno opteretiti budžet.
Posebno je skupa riba, koja je centralni dio posne slavske trpeze. Kvalitetniji komadi i fileti mogu dostići cijene koje se teško uklapaju u budžet prosječnog domaćinstva.
Ni priprema posnih kolača nije jeftina, naročito kada se koriste orasi, lješnici, bademi i kvalitetna čokolada. Zbog toga se ukupni troškovi posne i mrsne slave mogu približiti mnogo više nego što se očekuje.
Koliko građane košta slavlje?
Prema procjenama objavljenim u domaćim medijima, slava za oko 25 gostiju teško može proći bez 1.000 KM, dok priprema trpeze za 50 gostiju može dostići između 2.300 i 3.000 KM, u zavisnosti od jelovnika i izbora namirnica.
U ovu računicu ulaze meso ili riba, meze, kuvana jela, salate, kolači, piće i ostali troškovi koji se često zaborave prilikom prvog planiranja.
Zanimljivo je da se razlike u ukupnim izdacima ne ogledaju samo u cijenama pojedinačnih proizvoda već i u broju gostiju, količini hrane i navikama domaćina. Neka domaćinstva većinu hrane pripremaju sama, dok druga naručuju pečenje, kolače i dio slavskog menija.
Tradicija između želja i mogućnosti
Iza bogate slavske trpeze često stoji višemjesečno planiranje, odricanje i štednja. Mnogi domaćini ne žele da mijenjaju ustaljene običaje, bez obzira na to što su primanja ograničena, a svakodnevni život sve skuplji.
Upravo tu nastaje najveći problem: želja da se ispoštuju tradicija i gosti često je veća od finansijskih mogućnosti domaćinstva.
Ipak, sve je više onih koji razmišljaju o racionalnijoj pripremi, smanjenju količine hrane i prilagođavanju jelovnika broju gostiju. To ne mora značiti odricanje od običaja, već drugačiji odnos prema trošenju.
Slava nije takmičenje u bogatstvu
Krsna slava ima duboko porodično, duhovno i kulturno značenje. Njena vrijednost ne bi trebalo da se mjeri brojem jela na stolu, količinom pečenja ili cijenom pića.
U vremenu kada cijene i životni troškovi predstavljaju svakodnevni izazov, možda je važnije nego ikada podsjetiti da slava nije takmičenje u bogatstvu, već prilika da se porodica i prijatelji okupe, sačuvaju običaji i podijeli radost.
Jer, na kraju, najskuplja slavska trpeza nije nužno i najljepša. Najvažnije je da se tradicija sačuva, ali da zbog jednog dana slavlja porodični budžet ne trpi mjesecima.
Agencije
