Staro narodno vjerovanje kaže: kakvo je vrijeme na Vaskrs, takva će biti i cijela godina. Svakog proljeća, s približavanjem najvećeg hrišćanskog praznika, ove izreke se ponovo izvlače iz škrinje sjećanja.
U vrijeme prije meteoroloških satelita i računarskih modela, ljudi su se oslanjali na posmatranje prirode kako bi predvidjeli šta ih čeka u mjesecima koji dolaze – hoće li ljeto biti sušno, a jesen plodna. Međutim, koliko zaista ima istine u tim vijekovima starim vjerovanjima?
Sveštenik iznio surov stav po pitanju vaskršnjeg zeca: Kako je zalutao u hrišćanstvo?
Iako se danas čine kao simpatičan dio folklora, ove izreke, poznate i kao pranostike, nekada su bile ključan alat za preživljavanje, naročito u poljoprivrednim zajednicama.
Služile su kao usmena smjernica za planiranje sjetve i žetve, sažimajući generacijska iskustva o lokalnim vremenskim obrascima.
Prognoza za cijelu godinu u jednoj nedjelji
Jedno od najrazrađenijih vjerovanja, cijelu godinu “čita” iz vremena tokom Velike nedjelje.
Prema toj tradiciji, vrijeme na Veliki četvrtak predviđa kakvo će biti proljeće, Veliki petak najavljuje ljeto, Velika subota jesen, a sama vaskršnja nedjelja prognozira nadolazeću zimu.
Ko je Amanda Ungaro koja prijeti Melaniji i naziva je kuč*om
Ako je, na primjer, jutro na Veliki petak bilo sunčano i toplo, vjerovalo se da će i početak ljeta biti takav. Slične varijacije postoje i u našim krajevima, gdje se ponekad može čuti izreka “kakvo vrijeme na Veliki petak, takva cijela godina”.
Iako se detalji razlikuju od regije do regije, princip je isti: jedan specifičan dan uzima se kao ključ za predviđanje dugog perioda.
Šta kaže kiša na vaskršnje jutro?
Možda najpoznatije vjerovanje jeste ono koje kaže: “Ako na Vaskrs pada kiša, padaće svake nedjelje sljedećih sedam nedjelja.” Na prvu zvuči zlokobno, ali moderna meteorologija nudi jednostavno objašnjenje.
Proljeće, naročito april i maj, na našem je podneblju ionako najkišovitije doba godine. Vremenski sistemi tada su vrlo aktivni i nije neobično da se kišni periodi smjenjuju svakih pet do sedam dana, zbog čega su kišni vikendi statistički izgledniji.
Analize sprovedene u Sjedinjenim Američkim Državama testirale su ovu izreku na podacima iz posljednjih deset godina. Rezultati su pokazali da se vjerovanje nijednom nije obistinilo.
U godini koja je bila najbliža potvrdi, nakon kišnog Vaskrsa uslijedilo je pet kišnih nedjelja, ali ne i sedam.
Naravno, kiša u vaskršnjim prognozama nije uvijek bila loš znak. Druga vjerovanja govore da će, ako padne dovoljno kiše “da smoči džepnu maramicu”, ljetina biti dobra.
Britanska tradicija pak tvrdi da kiša na Vaskrs donosi “dobru travu, ali loše sijeno”, sugerišući da bi jun, mjesec kosidbe, mogao da bude vlažan.
Zašto stare mudrosti danas gube na tačnosti
Čak i da su nekad imale smisla, danas je tačnost narodnih prognoza vrlo upitna iz nekoliko ključnih razloga. Prvi i najočitiji su klimatske promjene. Vjerovanja su nastala prije više decenija ili čak vijekova, u drugačijim klimatskim uslovima. Globalno zagrijavanje i izmijenjeni vremenski obrasci čine stare “zakonitosti” nepouzdanima.
Drugi problem je geografsko porijeklo. Pranostika koja je možda važila za kontinentalnu klimu istočne Evrope gubi smisao nakon što se “preseli” u područje s drugačijim, na primjer mediteranskim uticajima.
Međutim, ključni argument protiv vaskršnjih prognoza leži u samoj prirodi praznika. Vaskrs je praznik koji se pomjera, a njegov datum se svake godine mijenja u rasponu od gotovo mjesec dana.
To znači da se “vrijeme na askrs” jedne godine odnosi na kraj marta, a druge na kraj aprila. Upoređivati ta dva različita dijela proljeća i iz njih izvlačiti zaključke za cijelu godinu jednostavno nema naučnog smisla.
Uprkos svemu, neke narodne mudrosti ipak imaju temelja. Neke studije pokazale su i iznenađujuću tačnost pojedinih izreka, poput one da “mokar maj donosi sušan jun”.
(Kurir)
