Mitropolit zahumsko-hercegovački i stonsko-primorski Dimitrije služio je Svetu arhijerejsku liturgiju u obnovljenoj crkvi Rođenja Presvete Bogorodice u selu Lug kod Trebinja, koji je ovom prilikom i osveštan.

Mitropolit Dimitrije je u besjedi naglasio da su blagoslovene ruke koje su podigli ovaj hram i srca koja će se moliti, koja su se molila i koja se mole za njega.
“Neka su blagosloveni i naši preci koji počivaju ovdje i čijim molitvama smo se mi i sjetili da razgorimo vatru na ugaslom ognjištu naših kuća i domova, pa i našeg crkvišta kojeg smo obnovili. Dao Bog kao što se ta vatra razgorila iz tog utuljenog plamena da se u našim srcima rodi prava vjera, ljubav, nada i istinska vjera u našeg spasitelja”, rekao je mitropolit Dimitrije.
Nastavljajući svoju besjedu, mitropolit je kazao okupljenom narodu da Bog od nas ne traži ono što nemamo već onoliko koliko imamo.
“Tako ste i vi ovdje sa onim što ste mogli, a mogli ste mnogo kad je Bog dao da se složite. Dosta i lijepo da ste sami izgradili ovaj hram uz malo pomoći dobivši i otkoga osim što ste se vi sastali i sabrali oko njega. Tako i Bog u našem duhovnom životu ne traži ono što nemamo. Koliko god vremena da imamo – ako imamo tri minuta, pokušajte da mu se posvetite, da imamo ovu molitvu sabornu ne samo na liturgiji, nego da imamo molitvu i u svome domu za sebe”, kazao je mitropolit Dimitrije.

Pravoslavna crkva Rođenja Presvete Bogorodice u selu Lug, po broju pisanih istorijskih podataka koji se na nju odnose, spada među najnačajnije male grobljanske hramove sagrađene u srednjem vijeku. Crkva se nalazi u seoskom groblju sa stećcima i većim brojem starih kamenih krstova. Proglašena je za nacionalni spomenik kulture.
Crkva je sagrađena u 1503. godine na temeljima stare crkve iz ranijeg perioda. Ktitor crkve bio je monah Roman iz manastira Tvrdoš, a sagradio je poznati dubrovački zidar Mihoč Radojević koji je porijeklom iz Trebinja.

Crkva je smještena u seoskom groblju, a pored nje se nalazi 12 stećaka i 20 kamenih krstova, većinom isklesanih za sveštenike iz porodice Odavić.
Želimir K.























