Vaskršnji post počinje u ponedjeljak, 3. marta i traje do Vaskrsa, koji se ove godine obilježava 20. aprila
Vaskršnji post obuhvata vrijeme Hristovog stradanja i njegovog razapinjanja na Časni krst. Prema vjerovanju prva osoba koja je postila bio je sam Hrist koji je, uoči golgote i razapinjanja na krst, sebe podvrgao dugotrajnom uzdržavanju od hrane i pića. i svi kasniji mučenici i svetitelji živjeli su po istim pravilima.
Vaskršnji post po nedjeljama
Vaskršnji post dijeli se na sedam nedjelja, od kojih svaka ima svoje ime i pravila:
Prva nedjelja Vaskršnjeg posta: Čista nedjelja
Ova nedjelja se naziva i Todorova ili Teodorova nedjelja. Za vrijeme prvih dana ove nedjelje ne pale se ognjišta i žene ne treba da kuvaju, nego se jede ranije pripremljena hrana.
Druga nedjelja Vaskršnjeg posta: Pačista nedjelja
Drugu nedjelju Velikog posta treba ispostiti na vodi od ponedjeljka do petka, dok je u subotu i nedjelju dozvoljeno jesti hranu spremljenu na ulju.
Treća nedjelja posta: Krstopoklona nedjelja
Tokom treće nedjelje posta pravoslavni hrišćani poklanjaju se Časnom krstu. Tokom ove nedjelje trebalo bi suzdržavati se od svih iskušenja duha.
Četvrta nedjelja posta: Sredoposna nedjelja
Ove nedjelje ne treba izgovarati ružne riječi, čak ni u šali i treba se posvetiti radu.
Peta nedjelja posta: Gluva nedjelja
Naziv je dobila po tome što je prošlo puno vemena u postu i dolazi vrijeme ćutanja, pokajanja, gluvo vrijeme. U Gluvu nedjelju crkva zabranjuje sva veselja, svirke, pjesmu i zabave.
Šesta nedjelja posta: Cvjetna nedjelja
Najznačajniju ulogu u ovoj nedjelji imaju biljke i cvijeće. Prema vjerovanju ništa što cvijeta ne treba sijati, jer će u tom slučaju neće biti ploda. Običaj je da se ovih dana pletu vjenčići od vrbovih grančica i cvijeća.
Sedma nedjelja Vaskršnjeg posta: Stradalna nedjelja
Posljednju nedjelju pred Vaskrs, vjernici provode u strogom postu, molitvi i pokajanju.
