U Crnoj Gori škole počele da dobijaju zaštitare

Iz MUP-a saopštili da su oni sa izdatim licencama prošli zakonsku obuku na Policijskoj akademiji

Nisu, međutim, direktno odgovorili da li zaštitari imaju i posebno znanje za rad sa maloljetnicima, kao posebnom i osjetljivom kategorijom

 
Od 800.000 eura koje je Vlada izdvojila, novca ima za oko 190 zaštitara (ilustracija), Foto: BORIS PEJOVIC
Od 800.000 eura koje je Vlada izdvojila, novca ima za oko 190 zaštitara .

Zaštitari zapošljeni u agencijama za obavljanje poslova zaštite, pored opštih znanja iz te oblasti, nemaju i dodatne vještine za rad sa djecom i maloljetnicima u crnogorskim školama.

To se može zaključiti i iz odgovora Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), u kojem su, na pitanje “Vijesti” da li zaštitari sa licencom imaju i posebna zanja i vještine za rad sa djecom, poslali opšte objašnjenje da su oni, kojima je izdata licenca, prošli zakonsku obuku na Policijskoj akademiji u Danilovgradu.

Oni nijesu direktno odgovorili da li zaštitari imaju i posebno znanje za rad sa maloljetnicima, kao posebnom i osjetljivom kategorijom.

“Lica koja vrše poslove zaštite (zaštitari), odnosno lica kojima je izdata dozvola za vršenje poslova zaštite, su lica koja su stručno osposobljena za vršenje poslova zaštite na obuci koja se uglavnom izvodi u JU ‘Policijska akademija’ – Danilovgrad, a koja traje 25 radnih dana i realizuje se kroz ukupno 172 časa, od čega 119 časova praktičnog rada i 53 časa teorijskog. Nastava se izvodi iz osam predmeta, a nakon završene obuke polaznicima se izdaje interni sertifikat o uspješno završenoj obuci ‘Zaštitar/ka lica i imovine’, odnosno sertifikat o stručnoj osposobljenosti za vršenje poslova zaštite”, navodi se u odgovoru MUP-a.

U praksi to znači da zaštitari, koji posjeduju licencu za obavljanje tog posla, prolaze samo opštu obuku koja ne podrazumijeva i posebne vještine za rad sa djecom jer se takvi kursevi ne organizuju ni na Policijskoj akademiji, ali ni u privatnoj firmi “Urban protection training centar”, čiji projekat “Zaštitari u školama” iz 2016. godine nije zaživio zbog zakonskih ograničenja.

Zakon o zaštiti lica i imovine u članu 28 predviđa da poslove zaštite, zavisno od vrste i složenosti, obavljaju čuvar, zaštitar lica i imovine, zaštitar tehničar, tjelohranitelj i pratilac vrijednosti, kojima je izdata dozvola za vršenje poslova zaštite.

Tokom jučerašnjeg dana, kako je to najavilo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), neke škole počele su da dobijaju zaštitare.

Od 800.000 eura, koliko je Vlada izdvojila za fizičko obezbjeđivanje imovine i ljudi u školama, novca ima za oko 190 zaštitara, koji će biti raspoređeni u 42 srednje i 65 osnovnih škola.

Školski savjeti roditelja sa upravama mnogih škola još razmatraju ponude zaštitarskih agencija, kako bi se angažovali čuvari sa važećom licencom na poslovima zaštite.

MPNI danima ne odgovara na pitanja “Vijesti” na koji način i po kom osnovu se obavlja odabir zaštitarskih firmi, koje će obezbjeđivati obrazovne ustanove i da li će obavljati poslove fizičke ili i fizičko-tehničke zaštite u crnogorskim školama.

MPNI nije odgovorilo ni da li angažovani zaštitari imaju neko iskustvo, potvrdu, licencu za rad sa djecom.

Upućeni u ovu problematiku tvrde da u nekim gradovima, gdje nema zaštitarskih agencija, neće moći da se angažuju zaštitari u školama kako je to planiralo MPNI.

MUP je “Vijestima” pojasnio da djelatnost zaštite mogu da obavljaju isključivo privredno društvo, drugo pravno lice i preduzetnik koji su upisani u Centralni registar privrednih subjekata i imaju odobrenje za obavljanje djelatnosti zaštite izdato u skladu sa Zakonom o zaštiti lica i imovine.

Poslove zaštite obavljaju fizička lica koja imaju dozvolu za vršenje poslova zaštite, izdatu u skladu sa Zakonom o zaštiti lica i imovine, kao preduzetnici ili zaposleni u privrednom društvu ili drugom pravnom licu koje ima odobrenje za obavljanje djelatnosti zaštite.

“Na Javni poziv Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija može se javiti svako privredno društvo, drugo pravno lice ili preduzetnik, koji imaju odobrenje za obavljanje djelatnosti zaštite izdato u skladu sa Zakonom o zaštiti lica i imovine, a koje na lični zahtjev izdaje policija”, navodi MUP.

Zaštitari na poslovima obazbjeđenja imaju dozvolu da utvrde identitet, daju upozorenja, izdaju naređenja, zaustave i izvrše pregled lica, predmeta, vozila i plovila, ali i privremeno oduzmu predmete ili zadrže lice zatečeno u izvršenju krivičnog djela i prekršaja. Osim toga oni zakonski imaju ovlašćenja i da obezbijede mjesto događaja, ali i da upotrijebe sredstva prinude…

Licencu za rad MUP može izdati samo onima koji, nakon dobijanja sertifikata o stručnoj osposobljenosti za vršenje poslova zaštite, imaju i položen stručni ispit za vršenje poslova zaštite.

MUP evidentirao nepravilnosti u radu agencija

Za nadzor nad sprovođenjem Zakona o zaštiti lica i imovine i propisa zaduženo je Ministarstvo unutrašnjih poslova, a koje kroz inspekcijski nadzor uočava nepravilnosti u radu zaštitarskih agencija.

MUP nije odgovorio “Vijestima” koliko su u protekle tri godine evidentirali nepravilnosti u radu tokom nadzora, ali su odgovorili da su neke manjkavosti evidentirane.

“U protekle tri godine, u najvećem broju slučajeva, utvrđene su nepravilnosti iz člana 75 stav 1 tačka 12 Zakona o zaštiti lica i imovine (pravno lice organizuje unutrašnju službu zaštite bez rješenja policije) i člana 75 stav 1 tačka 4 Zakona o zaštiti lica i imovine (pravno lice za poslove zaštite angažuje lica koja nemaju dozvolu za obavljanje poslova zaštite)”, piše u odgovoru MUP-a.

Vijesti