Praznik Preobraženja Gospodnjeg spada u 12 velikih Hristovih praznika i posvećen je trenutku kada se Isus Hristos, pred apostolima Petrom, Jakovom i Jovanom na gori Tavor, preobrazio i zasijao nebeskom svjetlošću, otkrivajući svoju božansku prirodu i najavljujući svoju slavu i stradanje. Tada su se apostolima i Hristu javili proroci Mojsije i Ilija, a iz oblaka se začuo glas Boga Oca: “Ovo je Sin moj ljubljeni, njega poslušajte”.
U našem narodu ovaj praznik prate brojni običaji, vjerovanja i stroga pravila koja se poštuju generacijama.
Tačno u ponoć se otvaraju “Božja vrata”: Zamislite samo jednu želju
Noć uoči Preobraženja ima posebno mjesto u tradiciji, a u narodu se ovaj praznik naziva i “ljetno Bogojavljenje”. Vjeruje se da se uoči praznika samo nebo tri puta preobražava, a da se tačno u ponoć na nebesima otvaraju “Božja vrata”.
Prema vjerovanju naših starih, u tom posebnom trenutku nebo se otvara za iskrene molitve i Bog čuje ono što čovjek poželi iz dubine srca. Zato je običaj da se u ponoć izađe napolje, pogleda u zvjezdano nebo i u tišini zamisli jedna, najvažnija želja. Vjerovalo se da čovjek treba da zna šta mu je najviše na srcu i da se moli isključivo za to. U nekim krajevima majke su savjetovale djecu da ostanu budna kako ne bi propustila ovaj trenutak, moleći se za zdravlje, sreću, mir u kući i blagostanje cijele porodice.
“Sunce okreće leđa ljetu”: Priroda se mijenja, a kupanje je zabranjeno
U narodu se vjeruje da se na ovaj dan i čitava priroda preobražava. Poznata je stara izreka da se “preobražava list u gori i kamen u vodi”. Takođe, vjeruje se da na Preobraženje “sunce okreće leđa ljetu, a osmjehuje se zimi”. Od ovog dana jutra postaju svježija, dani kraći, laste se pripremaju za odlazak, a priroda polako dobija prvi jesenji dah.
