Kardiohirurg dr Džeremi London izdvojio je četiri stvari koje uporno izbjegava da bi povećao šanse za dug i zdrav život. Među njima je i piće koje mnogi drže u frižideru i piju svaki dan, a on ga bez zadrške naziva „tečna smrt“.
Četiri stvari koje kardiohirurg nikad ne unosi u tijelo: Tajna dugovječnosti
Na društvenim mrežama London je prvo naveo ono što smatra najočiglednijim, a to je pušenje.
„Pušenje je bez ikakve dileme najgora stvar koju možete da učinite svom tijelu. Uništava pluća, izaziva rak i značajno povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, srčanog i moždanog udara. Nemojte pušiti“, poručio je.
Drugo mjesto pripalo je alkoholu, koji opisuje kao supstancu štetnu za svaku ćeliju u organizmu. Naglasio je da mu je odluka da prestane da ga pije bila jedna od najvažnijih u odraslom životu.
Na spisku su završili i proizvodi od rafinisanog brašna, poput hljeba i tjestenine. London ističe da ishrana ima daleko veći uticaj na kilažu nego fizička aktivnost.
„Oko 80 odsto kontrole tjelesne mase zavisi od ishrane, a svega 20 odsto od vježbanja. Unosom hrane možete unijeti mnogo više kalorija nego što ih možete potrošiti treningom“, objašnjava.
Gazirana pića: Zašto ih zove „tečna smrt“?
Posljednja na listi su gazirana bezalkoholna pića, koja je nazvao „tečnom smrću“.
„Jednostavno ih nemojte piti“, kratko je poručio.
Ipak, kasnije je u razgovoru za emisiju Today priznao da je takvim izrazom dijelom želio i da privuče pažnju javnosti.
„Smatram da su zaslađena gazirana pića ozbiljan problem našeg društva i želio sam da skrenem pažnju na to. Ljudi često nisu svjesni koliko kalorija unose kroz pića, a upravo to treba izbjegavati“, rekao je London.
Jedna limenka uz ručak ne dijeluje kao velika stvar. Zato i prolazi neprimijećeno, jer niko ne broji ono što popije usput. Tu se krije suština njegovog upozorenja: kalorije iz čaše ne osjećate kao obrok, a ipak se skupljaju dan za danom.
Šećer je samo dijelo priče o gaziranim pićima: Šta još sadrže?
Sličan stav dijeli i dr Vilijam Li, koji naglašava da gazirana pića često prolaze „ispod radara“ u poređenju sa drugim lošim navikama.
„Gazirana pića su s razlogom često označena kao problem. Brojni klinički i epidemiološki podaci pokazuju da je njihova prekomjerna konzumacija povezana sa čitavim nizom bolesti – od metaboličkih i kardiovaskularnih, do povećanog rizika od pojedinih karcinoma“, rekao je u podkastu ZOE Science & Nutrition.
Po njegovim riječima, problem nije isključivo u šećeru.
„Da je u pitanju samo voda, govorili bismo o mineralnoj vodi. Međutim, gazirana pića sadrže aditive, boje, arome, konzervanse i stabilizatore. Ključni problem je dugotrajna, svakodnevna izloženost tim supstancama – ne pojedinačan unos, već kontinuirano konzumiranje tokom vremena“, objašnjava on, ukazujući da presudnu razliku pravi svakodnevna navika.
