Sevojno, Knić i Bajina Bašta su mjesta s najdugovječnijim ljudima u Srbiji.
Najnoviji podaci otkrili su da stanovnici Sevojna, Knića i Bajine Bašte imaju najduži životni vijek u Srbiji.
Po okruzima, najdugovječniji stanovnici su Zlatiborskog okruga, odakle je rodom poznati književnik i pjesnik, Ljubivoje.
On je rođen u Ljubišu, 3. srpnja 1939. godine. Ljubivoje je u “Jutru” na Prvoj otkrio savjete za koje misli da doprinose dugovječnosti.
“Svjedok sam svega toga. Mislim da je apsolutno u pravu onaj ko je to rekao. Za šalu smo uvijek spremni, a gdje je šala, tu ima i smijeha. Kažu da smijanje produžava život. To je narodna priča, ali mislim da ima istine u njoj. Međutim, nešto drugo je zasnovano na istraživanju. Đorđe Glišić, doktor koji je osnovao Institut Čigota na Zlatiboru i koji je započeo priču o zdravom životu, istraživao je odgovore na pitanje zašto je Zlatibor vazdušna banja”, rekao je Ljubivoje.
Čaj od divlje kruške
“Imao sam razgovor s njim i pitao sam ga: ‘Profesore, šta mislite, je li to zbog vjetrova?’, a on je rekao: ‘Ršumoviću, to je glupost, svaka planina u Srbiji ima svoju ružu vjetrova’. Rekao sam mu: ‘Pa to znači da je svaka planina u Srbiji zdrava za život’, a on je rekao da je to tačno”, dodao je.
“Međutim, Zlatibor ima specifičnu kombinaciju minerala u zemlji, pa samim tim u vodi i vazduhu. To je takozvana predominacija magnezijuma nad kalcijumom. Ona stvara lake negativne jone, a poznato je da su oni dragocjeni za metabolizam i hemopoetiku. To je grčka riječ, odnosi se na stvaranje, obnavljanje krvi”, objasnio je Ljubivoje.
On redovno pije čaj od divlje kruške. Sam ga priprema i, kako je objasnio, odličan je protiv visokog šećera i kolesterola.
Lijek za dušu i dugovječnost
“To je ostalo meni od roditelja, a onda i od djeda Stevana Simovića, koji je u Prvom svjetskom ratu bio bolničar. Prošao je razne bitke po Srbiji. Znao je dati injekciju, skuvati čaj i liječiti tuberkulozu takozvanom vapnenom vodom. To je bila djedova novotarija. Volio je pjevati uz gusle. Živeći s njim zavolio sam srpsku narodnu poeziju. Zavolio sam sve oko narodnih lijekova”, ispričao je Ljubivoje.
On je otkrio i šta je njegov djed radio kad god bi primijetio da je počeo kašljati.
“Kad bih došao i počeo kašljati, on bi prvo rekao: ‘Ne daj se, Šule, ne da tebe djed’. Ta rečenica pola izliječi. Znao je da takva rečenica može biti ljekovita i to je širio. On nije bio doktor, nego bolničar, ali svi ljekari u Užicu, kada bi ljudi došli s djedovim rukopisom, prepoznali bi da je njegov i odmah bi izdali lijekove. Bio je nevjerovatno precizan, kažu da je sa lica mogao pročitati dijagnozu”, rekao je Ljubivoje i otkrio svoj recept za dugovječnost.
“Podaci pokazuju da žene žive duže od muškaraca, a mislim da je to zato što su kroz istoriju muškarci imali više briga nego žene. U Srbiji, muškarci su na neki način zaštitnici. Štite svoju suprugu i uopšteno ženski svijet pomažu u teškim poslovima. Mislim da je najvažnije za zdrav odnos prema životu – osloboditi se briga. Nema kako, to čovjek sam mora donijeti odluku i reći sebi da će sve biti u redu. Ako je čovjek pozitivan, a pogotovo ako je vedrog duha, onda mislim da je to pola posla”, rekao je Ljubivoje.
“Mislim da je lijek za dušu i dugovječnost rad. Čovjeka obaveze mogu stići, pritegnuti i zabrinuti. Ja volim obaveze zato što mogu zapovjediti što hoću uraditi. Vrlo je važno pomoći nekome. Ja svako jutro sjednem za stol s praznim papirom i napišem jednu pjesmu”, otkrio je.
