Srpska pravoslavna crkva proslavlja Krstovdan kao uspomenu na prve hrišćane koji su primili vjeru na samom početku hrišćanske propovijedi.
Krstovdan se slavi uvijek uoči Bogojavljenja, spada u nepokretne praznike i posni je dan za pravoslavne vjernike, bez obzira na to koji dan u nedjelji pada.
Praznik se vezuje za svetkovanje Bogojavljenja, praznika Krštenja Isusa Hrista, kao i za dan posvećen svetom Jovanu Krstitelju, koji ga je krstio u rijeci Jordanu. Praznuju se, zapravo, dva događaja, u vezi s Časnim krstom – pronalazak Časnog krsta na Golgoti i povratak iz Persije u Jerusalim.
U pravoslavnim hramovima se na Krstovdan služi liturgija svetog Jovana Zlatoustog, uz ritual velikog osvećenja vode, koji prati praznično bogosluženje. Krstovdanska vodica se poslije vodoosvećenja dijeli vjernicima i, prema običaju, čuva u kućama radi zdravlja, jer se smatra da ova voda pomaže pri iscjeljenju duše i tijela. Zbog toga svaki vjernik čuva po jednu malu bočicu ove vode i koristi je samo u izuzetnim prilikama.
Po narodnim običajima na Krstovdan valja da se opere sav veš i očisti kuća. Posti se strogo, prvi put poslije Božića, jer je do ovog dana bilo razrješenje zbog velikog praznika. Zato u našem jeziku postoji poslovica: “Ko se krstom krsti, taj Krstovdan posti”.
Takođe, prema vjerovanjima našeg naroda, koji vjetar duva na Krstovdan, taj vjetar će najčešće duvati tokom godine. U 12 dana, od Božića zaključno sa Krstovdanom, ogleda se 12 mjeseci godine koja dolazi, pa kakvo je vrijeme kog dana takvo će biti u mesecu koji tom danu odgovara po redoslijedu. Ako je na Krstovdan oblačno, zima će biti bogata snijegom.
Na Krstovdan su se, prenose hroničari, jeli ostaci badnjedanskog pasulja i – spremane su pihtije. Ali kako je Krstovdan posni dan, to su ih jeli sutradan, na Bogojavljenje, prenosi BL portal.
