Evropska mreža operatera prenosnih sistema električne energije nedavno je u Briselu objavila finalni izvještaj o uzrocima „Balkanskog blackouta“ – energetskog kolapsa u kojem je 21. juna prošle godine bez struje ostala cijela Crna Gora, te dijelovi Bosne i Hercegovine, Albanije i Hrvatske.
Preporuke stručnjaka su jasne, neophodna je još veća briga o prenosnim sistemima, dogradnja mreže i njeno stalno obnavljanje, kako bi se ovakvi incidenti u budućnosti poptpuno izbjegli ili učinili manje vjerovatnim.
Trenutak kad je više od tri miliona stanovnika u četiri države ostalo bez struje pokazao je kako prenosni sistem može biti itekako ranjiv, te kako države i stručnjaci moraju sarađivati da se ovako nešto ne ponovi. To je posebno važno u uslovima ekspanzije obnovljivih izvora energije koji u kratkom roku u mrežu „ubacuju“ velike količine energije.
„Uzrok raspada elektro-energetskog sistema nije bio u BiH , ali smo posljedice pretrpjeli svi, sve zemlje u regionu. Pouka koja je izvučena iz toga jeste da treba vršiti bolju koordinaciju isključivanja dalekovoda i na to obratiti pažnju. Prenosni sistem koji imamo je stabilan i pouzdan, ali ga treba konstatno razvijati, zanavljati postojeću opremu i naravno dograđivati. U ovom trenutku nama su najbitnije tačke izgradnja trafostanica Banjaluka 10, Sarajevo 12 i Jahorina”, kaže Cvjetko Žepinić, izvršni direktor za rad i održavanje u Elektroprenosu BiH.
Da bi se situacije kao što je bila ona iz juna 2024. godine izbjegle u budućnosti, veliku ulogu će morati da odigra prenosni sistem po principu prijema i prihvata energije iz obnovljivih izvora, smatra generalni direktor Elektroprivrede Republike Srpske Luka Petrović.
„Jedan od modela mogu biti baterijski sistemi, zaštite od izbacivanja elektrana i drugih proizvođača električne energije, i to je potrebno uraditi. Vrlo je važna Studija o prihvatu iz obnovljivih izvora energije i kapacitetu koji se može ‘injektirati’ u mrežu. Takođe, i mi moramo da vodimo računa kada priključujemo male elektrane, da ih priključimo tako da ostane rezerva, da i građani i privreda mogu imati energiju u svakom trenutku”, kaže Petrović i ističe da je važno što je ovo jedna od tema o kojima će razgovarati učesnici predstojećeg samita energetike.
„To je važna tema, i važno je što će ovdje doći regionalni ‘igrači’ iz ove oblasti, da razmijene mišljenja, da se vidi gdje su slabe tačke, te da oni koji odlučuju, donesu prave odluke kako se ‘blackout’ više ne bi ponavljao”, smatra Petrović.
Jačanje i proširenje prenosne mreže sa ciljem postizanja pouzdanosti, sigurnosti i dinamičke otpornosti elektro-energetskog sistema BiH biće tema jednog od ključnih panela na Samitu energetike, koji 19. marta počinje u Trebinju.
„Razgovaraće se o tome kako se desio taj kolaps prošle godine, šta su predikcije, šta treba uraditi da se to više ne dešava. Imamo periode ekstremne potrošnje, imamo povećanje proizvodnje iz obnovljivih izvora… mreže to teško podnose, ali stručnjaci su tu da kažu na koji način se to može preduprijediti. Iz tog iskustva bi trebalo da izvučemo pouke – da se to više ne dešava, ili da se dešava u što manjim ispadima“, ističe direktor Samita energetike Aleksandar Branković.
Zajednička loša iskustva pokazala su koliko je sistem uvezan i ranjiv, što je posebno važno u uslovima kada je obezbjeđivanje dovoljnih količina energije definitivno postalo jedno od strateški najvažnijih pitanja za svaku državu.
