Oko crkve se narod oduvijek okupljao, dijeleći radost, vjeru i zajedništvo. Starije generacije i danas sa posebnom emocijom prepričavaju proslave Vaskrsa kod crkve u Hodžićima, kada se čitav kraj sabirao u molitvi i svečanoj atmosferi.
Posebna tradicija mještana desetak bilećkih i gatačkih sela jeste da se svake godine na Vaskrs okupe u Hramu Pokrova Presvete Bogorodice u selu Hodžići. Ovaj sabor nije samo vjerski običaj, već i prilika da se rodbina, prijatelji i komšije sretnu i učvrste veze koje traju generacijama.
Hram se nalazi na teritoriji opštine Bileća, a pripada gatačkoj(Avtovačkoj) parohiji, te predstavlja duhovnu sponu ove dvije hercegovačke opštine i njihovog naroda.
U toku je obnova hrama, a radove je danas obišao i blagoslovio vladika Dimitrije, koji je po prvi put posjetio Hram Pokrova Presvete Bogorodice. Nije krio oduševljenje ljepotom ove svetinje i njenim značajem za narod ovog kraja.
Vladika Dimitrije je istakao da će se i Eparhija uključiti u dalju obnovu hrama, što predstavlja veliki podstrek Crkvenom odboru i vjernicima da istraju u započetim radovima i nastave sa uređenjem ove svetinje.
Za Radoslava Vukovića iz Kovačevog Dola dolazak crkvi u Hodžićima predstavlja više od običaja, to je zavjet i porodična tradicija.
„Slava Bogu, sve više naroda dolazi u crkvu, kako za Vaskrs, tako i za Pokrov. Otkako pamtim, u crkvu u Hodžićima dolazim od 1985. godine. Za Vaskrs obično bude ljepše vrijeme, pa i više ljudi dođe na liturgiju i pričest. I u vrijeme straha i teških godina dolazilo se u ovu crkvu i to se održavalo godinama. Narod sve više i više dolazi“, kaže Vuković.
Tačni podaci o vremenu nastanka hrama ne postoje, ali je poznato da je kroz istoriju više puta obnavljan, od 1855. godine pa sve do 2012. kada je izvršena posljednja obnova.
Prema riječima Đorđa Milovića, člana Crkvenog odbora pri Hramu Pokrova Presvete Bogorodice u Hodžićima, hram je u prošlosti više puta bio devastiran, ali je svaki put iznova obnavljan trudom i voljom vjernika.
„Kao parohijani i ljudi koji gravitiraju ovom području, snažno smo vezani za ovaj hram. Trenutno je u toku završna faza radova na parkingu ispred hrama. U narednom periodu planiramo zamjenu prozora i vrata na hramu, kao i da čatrnju pored hrama privedemo namjeni. U planu je i rekonstrukcija pristupnog puta sa magistralnog puta Bileća–Gacko do hrama, kao i zaštita cjelokupne unutrašnjosti hrama i oslikavanje oltara. Za sve ove radove dobili smo blagoslov vladike Dimitrija, a njegova današnja posjeta nam veoma znači“, istakao je Milović.
On je dodao da se pored spomenika na Koritima nalazi i Parohijski dom koji pripada Hramu u Hodžićima.
„Gospodin Zdravko Mišeljić darovao je Srpskoj pravoslavnoj crkvi taj dom, pa smo uporedo sa radovima oko hrama pristupili i njegovoj obnovi. Radovi su u završnoj fazi. Svi ovi radovi na hramu i domu urađeni su uz pomoć priloga dobrih ljudi koji su vezani za ovaj hram i za ovo područje, jer je jedan dio mučenika iz Korićke jame sahranjen pored hrama u Hodžićima“, rekao je Milović.
Vladimir Papić, Bilećanin sa prebivalištem u Podgorici, strastveni je kolekcionar srednjovjekovnih novčića i starih razglednica o Bileći. Danas je vladici i Hramu u Hodžićima poklonio repliku fotografije crkve, čiji je autor austrougarski oficir iz 1915. godine.
„Sasvim slučajno sam u Budimpešti pronašao album jednog austrougarskog vojnika u kojem je bilo više od 600 fotografija. Kupio sam cijeli album i u njemu sam pronašao, između ostalog, i slike crkve u Hodžićima. Imam kolekciju od preko 200 razglednica o Bileći iz vremena Austrougarske, zatim iz perioda Kraljevine, kao i iz poslijeratne Jugoslavije“, rekao je Papić.
U narednom periodu u planu je i asfaltiranje pristupnog puta i do Manastira Svetog Jovana Kronštatskog na Koritima, kako bi se vjernicima i posjetiocima olakšao pristup i ovoj svetinji.
Sve što je urađeno i što se planira u narednom periodu svjedoči o ljubavi, vjeri i zajedništvu naroda ovog kraja. Obnova hrama nije samo građevinski poduhvat, već duhovna obnova koja okuplja ljude, jača veze među generacijama i čuva tradiciju.
