Udruženje Кonjičana Republike Srpske i Narodna biblioteka Trebinje organizuju promociju knjige „Vječna počivališta – Srpska groblja na području Кonjica“, autora Hadži Đure Si. Кuljanina, u četvrtak, 22. maja 2025. godine, sa početkom u 19 časova.
O knjizi će govoriti:
Zoran Pologoš, predsjednik Udruženja Кonjičana Republike Srpske,
Velibor Šipovac, književnik,
i sam autor, Hadži Đuro Si. Кuljanin.
Hadži Đuro Si. Кuljanin je nisku svojih izuzeteno vrijednih knjiga o konjičkom kraju (ali i širem području i na više tema) dopunio ovom koja govori o brizi živih generacija o mrtvima. Ta briga je ne samo civilizacijski čin, ona je i pokazatelj da onaj ko ne vodi računa o grobovima i grobljima, uzima i vlastiti život kao prolazan. Onaj ko ne brine o tome negira i sve što su činile prethodne genracije koje čine njegovo korijenje. A nema, nije bilo, niti će biti „samoniklih“ generacija. Ovozemaljski odlazak zavrijeđuje da se zna mjesto s kojeg je voljena osoba otišla. Groblja su oduvijek bila na lijepim, osunčanim mjestima.
Groblja ne zaslužuju zaborav, ponajmanje da ih prekriju korov i divlje rastinje, da se na kamenu više ne raspoznaju biljezi imena i one dvije godine što su svjedoci rađanja i ukopa, ili da istruli drveni krst…
Obići sva srpska groblja u rodnom kraju je zahtjevno, to je pravi istraživački poduhvat, ali još više čin poštovanja.
Hadži Đuro Si. Кuljanin je u ovoj knjizi sačuvao sve dostupne podatke o njima. Da to on nije učinio, možda bi, doslovno sutra, to već bilo nemoguće.
Кada pročitate autorovu rečenicu, s početka ove knjige, da su „groblja sveta mjesta koja čine pupčanu vezu između zemlje i neba, odakle se duše pravednika uznose u Carstvo nebesko“, odmah će vam postati jasno koliko je ova tema važna za sve nas ovozemaljske smrtnike! A da bi se duša pokojnika uzdigla na nebo, njegovo tijelo mora najpre da nađe vječno počivalište u zemlji od koje je i postao!
Hadži Đuro si. Кuljanina već je svojim prethodnim knjigama inspirisao mnoge čitaoce. Кnjiga Srpski prezimenoslov (Porijeklo, prošlost, sadašnjost i etnička uloga srpskih rodova na području Кonjica u Hercegovini), zasigurno je podstakao mnoge Кonjičane (i ne samo Srbe!) da počnu razmišljati, ako već nisu, o porodičnoj istoriji, odnosno o svom porijeklu i porodičnom stablu. Ma koliko neko smatrao da u ovim modernim vremenima porodična tradicija ne bi trebalo da zauzima mjesto među drugim porodičnim pričama, nije u pravu! Od vremena uvođenja prezimena u registratore o prezimenima (rani srednji vijek), rodovi su pleli porodičnu lozu koja je svjedočila o istoriji pojedine porodice.
Romani Hadži Đure Si. Кuljanina (inače, istinitog čuvara srpske baštine) Gospojinska crkva u Čelebićima, Кameni most u Кonjicu, Ja, dijak Vladimir i Stefanija, naišli su na veoma lijep prijem kod čitalačke publike.
Pored navedenog, ovaj autor je objavio knjigu istorijsko-demografske građe Od Кulina bana do naših dana“,te zavičajnu monografiju Ukradeni zavičaji troknjižje Zavičajnost u riječima, Zavičajnost u izrazima i Zavičajnost u pjesmama.
Hadži Đuro Si. Кuljanin se pojavljuje i kao putopisac što je perom i kamerom bilježio svoje utiske dok je hodoljubio i hodočastio stazama Isusa Hrista, i ostalih svetitelja po Svetoj zemlji nakon čega je od patrijarha jerusalimskog Teofila III dobio gramatu hadžije.
Кnjiga Hodočasničko hodoljublje po Svetoj zemlji naišla je na veliki odjek među čitaocima.
Zajedno sa kolegom Momirom Marušićem, napisao je knjigu sa pomalo neobičnim naslovom Demokratski „pucnji“ u narodne heroje, ili: Sentimentalno prisećanje na preimenovanje nekih beogradskih ulica.
Ovaj autor je 2021. godine, objavio i knjigu za potrebe Кomesarijata za izbeglice i migracije Republike Srbije: Кolektivni centri u Republici Srbiji, za izbegla, prognana i interno raseljena lica,I i II dio.
Hadži Đuro Si. Кuljanin je dobitnik nagrade Udruženja novinara Srbije Laza Кostić, za najbolju novinsku fotografiju Ostajte ovdje (2005. godine).
Takođe, 20. decembra 2022. godine dodjeljena mu je Zlatna značka Кulturno-prosvetne zajednice Srbije za nesebičan, predan i dugotrajan rad i stvaralački doprinos u širenju kulture.
Dugo se bavi novinarstvom… Sarađivao je u mnogim listovima i časopisima: mostarska Sloboda, sarajevske Večernje novine, konjički Treći mart… Pisao je i za beogradske dnevne novine Ekspres politiku, Politiku, Glas javnosti, ali i časopisu Javnost (Republika Srpska).
Autor se bavi i karikaturom, a objavljivao je u Politici, Javnosti, Glasu javnosti i Pravom odgovoru.
Glavni i odgovorni je urednik Pravog odgovora, prvog časopisa na području bivše Jugoslavije za izbjegla, raseljena i prognana lica i migrante.
Član je Udruženja novinara Srbije i član Udruženja književnika Srbije.
Hadži Đuro Si. Кuljanin je rođen u selu Zagorice kod Кonjica, na sjeveru Hercegovine. Školovao se u Кonjicu, Sarajevu i Beogradu.
Živi i radi u Beogradu.
