Iako se tačan datum, pa čak ni godina rođenja velikog srpskog pjesnika Jovana Dučića još ne zna, jer u različitim dokumentima postoje i različiti podaci, pretpostavlja se da je rođen u februaru između 1871. i 1874. godine, pa se, s tim u vezi, u Narodnoj biblioteci u Trebinju od 13. do 18. februara organizuju Dani otvorenih vrata za posjetu njegovom književnom legatu u ovoj ustanovi.
U pitanju je 5.600 knjiga, te još oko 1.000 rukopisa, pisama, ali i fotografija i drugih ličnih predmeta koje je Dučić u dva navrata poslao svome gradu.
Tako su, prema vremenu i mjestu odakle je Dučić slao svoju biblioteku klasifikovana i takozvana dva fonda, i to trebinjski i američki, jer je još prije Drugog svjetskog rata Jovan Dučić poklonio trebinjskoj Gimnaziji oko 1.400 publikacija i to je trebinjski fond, dok je tek šezdesetih godina u grad stigla i njegova zaostavština od preko 5.000 publikacija, kasnije klasifikovana kao američki fond.
Odlaskom u Ameriku Jovan Dučić sa sobom nosi i svoju bogatu biblioteku koju je testamentom zavještao rodnom Trebinju, a koja je brodom u Dubrovnik bila dopremljena tek šezdesetih godina prošlog vijeka.
Unutar oba fonda postoji izvjesna potklasifikacija, gdje su stručnjaci iz Beograda i Sarajeva legat obradili 1964. godine, podijelivši oba na grupe, tako da američki, po svemu bogatiji fond, ima 12 grupa, podijeljenih po jezicima na kojima su štampane, dok trebinjski sadrži literaturu štampanu većinom na srpskom jeziku, ili su u pitanju domaći autori, a mnoge od njih imaju i posvete, poput one koju mu je napisao Ivo Andrić.
Pored knjiga, među kojima su mnoge raritetne i unikatne, Dučićeva biblioteka posjeduje i 1.200 serijskih publikacija, novina i časopisa, te pjesnikovu ličnu arhivu.
Među knjigama su dvije iz 16. vijeka, a čak nekoliko stotina iz 17. vijeka, od kojih neke predstavljaju prave raritete, ne samo po godinama izlaska iz štampe, već i po malim tiražima.
Među 12 grupa, evidentiranih u katalogu biblioteke po stranim jezicima, najveća je ona na francuskom jeziku, u okviru koje je unikatno i vrlo luksuzno izdanje „Božanstvene komedije“.
Zanimljivo je da je Dučić, zavisno na kojem je jeziku knjiga štampana, na marginama listova zapisivao svoje stavove o tome o čemu se u knjizi ili poglavlju govori, a slična situacija je i sa serijskim publikacijama zastupljenim na stranim jezicima, budući da je Jovan Dučić službovao po svijetu.
Dučićeva biblioteka obuhvata najrazličitije oblike ljudskog djelovanja i stvaralaštva, pa bi, budući da je takva, mogla predstavljati osnov daljih istraživanja iz raznih oblasti, poput prava, etike, estetike, istorije, politike, umjetnosti, kao i beletristike.
Cjelokupno ovo bogatstvo moći će se pogledati, grupno ili pojedinačno, radnim danima u periodu od 8 do 19 časova i u subotu od 8 do 13 časova.
Nezavisne
