Grad sunca, vina i platana, mediteranski grad s pogledom na more, čarobno predgrađe Dubrovnika, najljepši mali grad na Balkanu… Svim ovim epitetima Trebinje časte turisti, očarani njegovom ljepotom.
A može li Trebinje postati i najbolje mjesto za život, među malim balkanskim gradovima?
Jer, za Trebinjce i Trebinjke život u gradu, u koji hrle književnici, sportisti, bajkeri, glumci, rokeri, ljubitelji vina … turisti i avanturisti raznih vrsta, zna biti prilično izazovan.
Gužve, naročito ljeti, otežavaju saobraćaj, navala turista podiže cijene skoro svega, od hrane do kvadrata stana.
Mirko Ćurić, aktuelni gradonačelnik Trebinja, koji, kao kandidat SNSD uz podršku 7 koalicionih partija, juriša na još jedan gradonačelnički mandat, kaže da ima odgovor na ovo pitanje.
– U protekle 4 godine djelima smo dokazali da su nam Trebinjke i Trebinjci na prvom mjestu. Imamo grad kome se svi dive, ali je potrebno još dosta rada da bi on postao upravo ono što smo zamislili: ne samo najljepši, nego i za život najpoželjniji mali grad na Balkanu – kaže Ćurić.
Ali, kako to izvesti?
Izgradnja obilaznice je jedan od ključnih projekata, koji bi omogućio da Trebinje “diše”, raste i razvija se, a da se pri tom sačuva staro urbano jezgro, koje ovaj šarmantni grad čini tako posebnim.
Izgradnja je već počela, a na trasi obilaznice se gradi ključni objekat: impresivni most.
Gradnja obilaznice sa mostom osnovni je preduslov da se kompletan uži centar Trebinja pretvori u pješačku zonu.
U protekle 4 godine već je popločano više ulica u Starom gradu. U posljednjoj, petoj fazi radova popločava se oko 3.000 kvadrata, odnosno sve preostale ulice u urbanom srcu Trebinja, u okviru čega će biti uređen i Trg Travunija. Pješačke zone biće popločane bilećkim kamenom.
U isti paket spada i rekonstrukcija trotoara u centru Trebinja i prigradskim naseljima.
Trebinje definitivno, postaje grad šetališta, a jedna od ruta za šetnju biće od bazena u Bregovima do manastira Tvrdoš, uz samu rijeku Trebišnjicu.
U Trebinju je prije 15 godina bilo tek oko 300 metara šetališta, a danas je to više od 10 kilometara.
– Izgradnjom šetališta Trebinje se spustilo na rijeku, čuvajući pritom našu Trebišnjicu. Nove aleje mediteranskog drveća uz rijeku postaće uobičajena pojava. Prvi projekat biće aleja jorgovana duž Goričkog pravca – kaže Marko Ćurić.
Dvije najpoznatije ćuprije na Trebišnjici, Arslanagića, odnosno Perovića most i Kameni most su osvijetljeni, a uskoro će zablistati i most Ive Andrića. Nakon mostova, u planu je i da se osvijetle i zidine Starog grada, a zatim slijedi i sanacija Ljetnog kina i fasada objekata u gradskom jezgru.
Gradski park će uskoro biti kompletno pokriven besplatnim internet signalom, biće nastavljena i izgradnja kružnih tokova, parkinga i dječjih igrališta, i postavljeni novi kilometri nove led javne rasvete, za koju će se struja obezbijediti iz gradske solarne elektrane.
Trebinje će biti ne samo grad šetača, nego i biciklista.
– Uređen je dio biciklističke staze do Lastve, a preostaje nam da trasom nekadašnje pruge uredimo i novu biciklističku stazu do Popovog polja i Ivanjice – najavljuje Ćurić.
Uz izgradnju obilaznice i uređenje gradske pješačke i biciklističke zone, jedan od kapitalnih projekata za širenje grada i rasterećenje starog urbanog jezgra je izgradnja Novog Trebinja.
Novo Trebinje će se prostirati na 510 hektara, graničiće sa Gradom sunca i sa postojećim putem za Dubrovnik. U neposrednoj blizini nalaziće se zapadna obilaznica koja će Novo Trebinje povezati sa putem za Mostar.
Tu je planirano novo stambeno naselje, ali i izgradnja vrtića, škole, doma zdravlja, igrališta, parkova, sportskih terena, hotela i tržnog centra. U centru tog kompleksa će biti kongresni centar, koji će graditi Elektroprivreda RS.
– Odluka da se u rejonu Taleže gradi aerodrom i te kako će doprinijeti budućem razvoju Novog Trebinja, koje će postati idealna lokacija za širenje našeg grada -kaže Ćurić.
Lice grada će izmijeniti i nova savremena bolnica, čija je izgradnja već daleko odmakla. Očekuje se da će ova zdravstvena ustanova postati regionalni medicinski centar.
– Nakon izgradnje nove bolnice, u staroj bolničkoj zgradi biće otvoren dom za stare sa palijativnom njegom, prva ustanova takve vrste u Republici Srpskoj. Uz podršku Grada biće urađena i posebna kartica koja će svim penzionerima omogućiti povoljnije cijene u više prodajnih objekata u gradu – ističe Mirko Ćurić.
Ali, plan je da Trebinje bude dobro mjesto za život, ne samo za penzionere, nego i za studente, omladinu ljude i mlade porodice.
– Uskoro slijedi rekonstrukcija Studentskog centra sa izgradnjom menze, ali i završetak izgradnje nove zgrade Gimnazije, koja je zadužbina Rodoljuba Draškovića. Privodi se kraju i projekat za izgradnju novog vrtića u naselju Tini, kako bi se ukinule liste čekanja za upis djece u gradske vrtiće – kaže Ćurić.
Podrška porodicama, a pogotovo majkama, biće izražena i kroz osnivanje posebne Javne ustanove “Centar za djecu i omladinu sa poteškoćama u razvoju”, za koju je već izgrađen novi objekat u bivšoj kasarni.
Naravno, za porodice je ipak najvažnije da roditelji imaju posao, ili što bi se narodski reklo, valja gledati od čega se živi.
U Trebinju se i u budućnosti velike nade polažu u turizam. Grad je već prepoznata turistička destinacija, a sada se posjetiocima nude i novi sadržaji i otvaraju novi vidici.
Jedna od takvih atrakcija je vidikovac iznad Trebinja, smješten na putu za selo Rapti i utvrđenje Strač, omiljeno mjesto fotografa.
Kompleks sa vidikovcem uskoro će imati i Duhovni centar u Mrkonjićima, gdje se gradi punom parom.
Ubla, Mičevac, Sušica i Klobuk biće turistički valorizovani a ponuda proširena na obližnje Bilećko jezero, pa i na Sutjesku i prašumu Perućica – nije ni to daleko od Trebinja.
Među posjetiocima Trebinja je i sve više zaštitnika napuštenih životinja, jer ovaj grad ima jedan od najmodernijih azila za pse na Balkanu, koji su zajednički izgradili organizacija “Mreža za životinje i Grad Trebinja.
Azil simbolično nosi ime “Danica” po prerano preminuloj Trebinjki Danici Dadi Đikov, koja je bila prepoznatljiva po zaštiti životinja.
Grad na Trebišnjici sve češće pohode i istoričari i vjernici koji obilaze manastire i crkve.
Dolaze i sportisti, jer Trebinje ima idealne uslove za zimske pripreme.
-Zbog toga ćemo, u saradnji sa partnerima, izgraditi sportsko-rekreativne zone od kojih je prva kajakaški centar na Goričkom jezeru – ističe Ćurić.
Cilj je da do 2028. U Trebinju bude pola miliona noćenja godišnje.
Za turiste, ali i za lokalce, bitne su i kulturne manifestacije, po kojima je Trebinje postalo prepoznatljivo.
Festival festivala, koji uveliko gazi sedmu deceniju postojanja, Festival mediteranskog i evropskog filma, festivali klasične muzike “Music and More SummerFest”, Trebinje džez festival, kao i koncerti KUD-ova dio su tog impresivnog mozaika.
– Uz festival svjetla i Muzej iluzija, mijenjaćemo decenijsku sliku Trebinja u oblasti umjetnosti. U planu je i osnivanje profesionalnog pozorišta. Želimo da naše Trebinje bude baš onakvo kakvo je zamislio Jovan Dučić, grad kulture – kaže Ćurić.
Kao mediteranski grad, Trebinje ima i lijepe izglede za razvoj poljoprivrede. Vino, masline, ljekovito bilje… sunčana Hercegovina može da ponudi vrhunske proizvode iz ove “korpe”, ali poljoprivrednicima je potrebna podrška.
– Namjeravamo da uspostavimo Centar za mediteranske kulture, koji bi, uz Agrarni fond, bio krovna institucija u planiranju, razvoju i podršci poljoprivrednicima da pokrenu vlastitu proizvodnju. Ideja je da se u okviru ovog centra osnuje jedinica za preradu maslina i pravljenje maslinovog ulja, kao i rasadnik mediteranskog bilja – ističe Ćurić.
Kao kreativni spoj održive poljoprivrede i turizma, u Trebinju ističu svoju nadaleko poznatu “Hercegovačku kuću”, lanac butika domaćih proizvoda proizvedenih na tradicionalan način, koji je postao prepoznatljiv turistički brend.
Grad Trebinje je sa projektom “Hercegovačka kuća” izabran za najbolju svjetsku priču o održivom turizmu na Međunarodnom sajmu turizma ITB Berlin, a dobili su i priznanje kao jedan od najboljih lokalnih lanaca snabdijevanja u svijetu.
Ali, ne mogu svi biti poljoprivrednici, niti se baviti samo turizmom. Uostalom, odgovoran razvoj podrazumijeva da se, što bi rekli investitori, “ne drže sva jaja u jednoj korpi”.
Kroz programe samozapošljavanja 100 Trebinjaca je u proteklom periodu započelo svoje male biznise iz raznih oblasti, ali sada je u planu da se pokrenu i projekti za ozbiljnije investicije.
S tim ciljem u Trebinju je osnovana prva Slobodna zona u Republici Srpskoj, koju sada valja proširiti na 100 hektara površine i opremiti infrastrukturom.
– Nastavićemo i sa uređenjem tri poslovne zone: u Volujcu, Gorici i Lučin Dolu. U poslovnoj zoni Volujac već posluje značajan broj privrednih subjekata, a na posljednjoj licitaciji Grada sve ponuđene parcele su prodate – ističe Mirko Ćurić.
Dodaje da se u neposrednoj blizini poslovne zone Volujac i Slobodne zone planira izgradnja aerodroma, koji će finansirati Vlada Srbije.
I tako, od šetnje uz Trebišnjicu, stigosmo do budućeg aerodroma… I do Autobuske stanice, gdje je otvoren je inovaciono – preduzetnički centar, namijenjen onima koji se bave poslovima iz oblasti IKT i kreativne industrije.
Sve u svemu, mnogo je puteva koji se otvaraju i koji, ako je vjerovati obećanjima, vode Trebinje u pravom smjeru.
