14.2 C
Trebinje
Srijeda, 7 Decembra, 2022
Naslovnica Trebinje U trebinjskoj biblioteci promovisan časopis „Nova Zora“ i Zbornik „Srpska proza danas“

U trebinjskoj biblioteci promovisan časopis „Nova Zora“ i Zbornik „Srpska proza danas“

IMG_9393.JPG (326 KB)

U Narodnoj biblioteci Trebinje, danas je, u okviru manifestacije „Ćorovićevi susreti pisaca“ promovisan 75. broj časopisa za književnost i kulturu „Nova Zora“ i Zbornik „Srpska proza danas“ posvećen književnom djelu Draga Kekanovića, prošlogodišnjeg dobitnika nagrade „Svetozar Ćorović“.

Vodeći lingvista na našim prostorima i glavni urednik „Nove Zore“, prof. dr Miloš Kovačević podsjetio je da je od obnove časopisa, 2004. godine do danas, za „Novu Zoru“ više od 4.500 tekstova objavilo blizu 4.000 autora.

„To je nevjerovatan podatak, vjerujem da toga nema ni u Evropi. S te strane, pokazuje se da je ‘Nova Zora’ riznica svega onoga što čini srpsku kulturu, kao svesrpski časopis. ‘Nova Zora’ treba da ima najbolje uporište u RS, jer je RS, na neki način, perjanica srpskih nacionalnih ideja koje naš časopis prati, i , u prvom planu, objavljuje nacionalne tekstove. To se ovog puta posebno vidi u rubrici ‘Nedoumice u jeziku’, uz programski tekst ‘Granice srpskoga jezika’. Naime, Deklaracija o granicama srpskoga jezika pokazuje šta je srpski jezik bio u istoriji i šta je danas, i da nema nikavnog osnova da govorimo o bosanskom, hrvatskom i crnogorskom  jeziku, jer se radi samo o varijantama jednoga, srpskoga jezika i to pokazuju svi mogući naučni kriterijumi, bez obzira na prigovore Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, hrvatskog parlamenta i bilo čega drugog“, istakao je Kovačević.

Kao hercegovački časopis, „Novu Zoru“ jedino predstavlja rubrika „Kulturna hronika Hercegovine“, koju priprema novinar Mišo Kisić.

„Pored ostalog, u toj rubrici je zabilježeno više od 900 kulturnih manifestacija u Trebinju, što je impozantan broj. Moram ipak da kažem da to ne odgovara odnosu Trebinja prema ‘Novoj Zori’ jer ovdje imamo vrlo mali broj pretplatnika“, naveo je glavni urednik „Nove Zore“.

Kovačević ističe da je „Nova zora“ jedinstven časopis koji prati sva kulturna dešavanja Srba iz raznih oblasti.

„Izlazi četiri puta godišnje, pratimo sva kulturna dešavanja, i prozna, i poetska, muzička, likovna, aforistička, i esejistička, uz prikaze svih značajnijih novih knjiga. Naši vjerni čitaoci kažu da ga i ne pročitaju do novog broja, jer samo u jednom broju ima više od 300 strana. Mislim da je Dobrica Ćosić bio u pravu, da je, uz Letopis Matice srpske, ‘Nova Zora’ najznačajniji srpski kulturni časopis“, smatra čuveni lingvista.

Pored redovnih rubrika, poput „Naši ljudi i krajevi“, gdje se, uz osvrt na značajne pisce poput Vaska Pope, Antonija Isakovića i Milovana Vitezovića, pokazuje kulturna istorija Srba, u 75. broju „Nove Zore“ novitet je kulturni blok posvećen bokeljskim piscima.

„Zastupljeno je 10 bokeljskih pisaca, a u narednim brojevima nastojaćemo da obradimo, recimo, i romsku književnost, krajišku književnost i slično, kako bismo široj publici predstavili stvaraoce iz datog podneblja i zavičajne specifičnosti“, pojašnjava Kovačević.

O novom broju „Nove Zore“ govorili su i operativni urednik Zoran Radisavljević i sekretar redakcije Gabrijela Bratić.

_MG_9309.JPG (391 KB)

U prostorijama Narodne biblioteke Trebinje danas je predstavljen i Zbornik „Srpska proza danas“ posvećen književnom djelu Draga Kekanovića, dobitnika nagrade „Svetozar Ćorović“ za 2021. godinu.

„O Dragu Kekanoviću se, na žalost, relativno malo zna u našim krajevima, on je vodeći srpski pisac u Hrvatskoj, naravno od živih pisaca, koji je u posljednjih desetak godina i kod publike i kod kritike u Srbiji i srpskoj književnosti ostvario izuzetan proboj“, naveo je Delić.

On je pojasnio da se svakom dobitniku Ćorovićeve nagrade posvećuje jedan okrugli sto, a sva obraćanja i tekstovi koji se tiču dobitnika budu štampani u Zborniku.

„Ponosan sam na zbornike, koji su postali naša tradicija. Ovakve monografije su dobili i Dobrilo Nenadić, Rajko Petrov Nogo, i mnogi drugi dobitnici Ćorovićeve nagrade, jer nam je cilj da pokažemo da je Ćorovićeva nagrada došla u prave ruke i da dobitnicima, za života napravimo pravi spomenik ovakvim zbornikom radova, koji će biti na polzu i naših studenata i učenika koji se bave književnošću“, istakao je Delić.

On je podsjetio da su ovogodišnji laureati nagrada „Svetozar Ćorović“ i „Vladimir Ćorović“ Slobodan Mandić za roman „Regina Panonija“, kojom završava izuzetnu trilogiju i istoričar Miladin Milošević, koji je objavio istorijsku građu neprocjenjive važnosti.

Promociji, koju su organizovali Narodna biblioteka Trebinje i SPKD „Prosvjeta“ iz Bileće, prisustvovao je i ovogodišnji dobitnik nagrade „Vladimir Ćorović“ Slobodan Mandić.

Radio Trebinje