Gradonačelnik Mirko Ćurić je povodom Dana oslobođenja Trebinja u Prvom svjetskom ratu uručio Povelju Grada Trebinja Fakultetu za proizvodnju i menadžment i Akademiji likovnih umjetnosti, a zahvalnicu Udruženju „Bebe“.
Povelja je na svječanoj sjednici Skupštine Grada uručena dekanu Akademije lčikovnih umjetnosti Vselinu Brkoviću u prodekanu za nastavu na Fakultetu za proizvodnju i menadžment Obradu Spaići, a zahvalnica ginekologu doktoru Lilien Kovač.
Govoriće o Danu oslobođenja gradonačelnik Ćurić je istakao da Prvi svjetski rat Trebinjci pamte u tri teške riječi: vješala, rovovi i progoni, koje se prenose sa generacije na generaciju, možda i zato što teško dolazimo do odgovora zašto sa takvom žestinom moćni i veliki udaraju na slabe i male.
„Tek prije pet godina saznali smo da je slobodu na svom oružju Trebinju i Hercegovini donio Treći bataljon 14. puka Timočke divizije, a ne, kako smo do tada vjerovali 29. dobrovoljači puk Srpske vojske. Toliko znamo i danas i skoro ništa više. Zabilježenih svjedočanstava je zaista malo, bar ovdje kod nas, ali, ipak, dosta je toga sačuvano u arhivima Srbije. Ono što je najbitnije mora ugledati svjetlo dana, da nam se ne bi ponovo desilo brisanje događaja i novo vraćanje u sjenku i heroja i događaja slavne epopeje srpske vojske“, kazao je Ćurić.
Bezakonje je u Trebinju počelo 10. avgusta 1914. godine. To je dan kada su u Trebinju obješeni Orovčani: Trifko Šakotić, Obren Grubač i Marko Deretić, a dva dana kasnije i Vidak Parežanin, paroh Korjenićki. Do kraja 1914. godine obješeno je još 77 Srba i dvije Srpkinje – Anica Vukalović i Cvijeta Pažin. U prvih mjesec dana na vješalima je skončalo 52. Srba. Do 1916. godine raseljeno je preko 40 trebinjskih sela i 941 porodica sa više hiljada članova.
„Nažalost, tačan broj žrtava u zloglasnim logorima od Trebinja preko Doboja, Đera i Arada, kao ni tačan broj poginulih na raznim frontovima, nikad nije utvrđen“, naveo je Ćurić.
Gradonačelnik je podsjetio da su Srbija i Republika Srpska ove godine počele da zajednički obilježavaju 15. septembar, dan proboja Solunskog fronta, kao Dan srpskog jedinstva i nacionalne zastave.
„U proboju Solunskog fronta učestvovalo je i 670 Hercegovaca, ali to nije konačan broj, zbog čega je potrebno koncipiranje jedne sveobuhvatnije istorijske studije o Trebinju u Prvom svjetskom ratu i o vojnim operacijama prilikom oslobađanja Trebinja i Hercegovine“, dodao je Ćurić.
Prema njegovim riječima, došlo je vrijeme da se u Trebinju osnuje istorijski institut, jer je naš grad mjesto duge i bogate istorije, koje u istorijskom trajanju našeg naroda na ovim prostorima ima posebno mjesto i značaj.
„Tome, svakako, doprinosi i geografski položaj Trebinja, pogotovo blizina najvažnijih arhivskih ustanova neophodnih za naučnu djelatnost instituta“, istakao je Ćurić.
Nakon sjednice položeno je cvijeće na Spomenik oslobodiocima Trebinja 1914-1918.
Na današnji dan 1918. godine pobjedonosna srpska vojska, Treći bataljon 14. puka Timočke divizije, ušao je u Trebinje i našem narodu donio slobodu.
Grad Trebinje
