NJEMAČKA ŽELI JOŠ RADNIKA S BALKANA -Uskoro na snazi novi Zakon o doseljavanju radne snage

Njemačkoj je potrebna radna snaga i vlada ubrzava proces doseljavanja stranih stručnjaka. U Bonu je otvorena nova služba koja će koordinirati priznavanje stručnih kvalifikacija stečenih u inostranstvu.

Njemačka ekonomija je zavisna o doseljavanju. Savezna vlada je zato pokrenula program privlačenja inostranih stručnjaka pod motom “Make it in Germany”. To je nacionalni prioritet.

– Bez inostranih stručnjaka nećemo moći održati naše blagostanje. Ne možemo jednostavno čekati na te ljude, mi se moramo potruditi oko njih – izjavio je savezni ministar rada Hubertus Hajl.

Nestašica radne snage

Njemačka kancelarija za statistiku tvrdi da će se broj radno sposobnih građana Savezne Republike smanjiti do 2035. za četiri do šest miliona. U mnogim branšama vlada nestašica radne snage. Prema navodima Njemačke industrijske i trgovinske komore (DIHK) čak 56 odsto ispitanih firmi manjak radne snage trenutno smatra najvećim poslovnim rizikom.

Svaka treća njemačka firma proteklih je godina zaposlila radnike iz drugih članica EU, odnosno trećih zemalja. Mnoge firme zbog nedostatka radnika ne mogu preuzimati nove narudžbe i trpe ogromnu finansijsku štetu.

Savezna vlada je (konačno) shvatila vapaje privrednika i već neko vrijeme pojačano radi na stvaranju pretpostavki za privlačenja stručnjaka iz inostranstva. Nakon dugotrajne debate usvojen je Zakon o doseljavanju stručne radne snage, čime je savezna vlada priznala da je Njemačka doseljenička zemlja, i to šest decenija nakon prvog velikog vala dolaska gastarbajtera.

Lakši pristup tržištu rada

Primarni cilj zakona je olakšati stranim radnicima pristup njemačkom tržištu rada, i to praktičko svim branšama.

– U načelu je potpuno svejedno odakle neko dolazi, najvažnije je da dokaže da se želi integrirati u neku zemlju, da želi sarađivati i biti dio društva. I onda nije pitanje odakle je neko, nego kako se želi integrirati – kazala je savezna ministarka obrazovanja Anja Karliček.

Ona je u ponedjeljak u Bonu zajedno s kolegom iz saveznog kabineta Hajlom zadužen za resor rada otvorila novi Centralni ured za priznavanje stručne kvalifikacije (ZSBA). Prema pisanju domaće štampe, u Njemačkoj u ovom trenutku postoji oko 1.400 raznih službi koje se bave priznavanjem stranih diploma.

Proces priznavanja je do sada bio previše komplikovan i trajao je predugo, puno duže nego, recimo, u skandinavskim zemljama, SAD ili Kanadi. A to si Njemačka u globalnoj borbi za najbolje stručnjake više ne može dozvoliti, čuje se iz savezne vlade. Nova kancelarija za priznavanje inostranih kvalifikacija, koji je s radom počeo početkom već ovog mjeseca, to bi morao korigirati.

Dobra reputacija

Ali ono što na jednoj strani pomaže Njemačkoj (nova pravila doseljavanja), na drugoj strani otvara velike probleme – jugoistok Evrope ne napuštaju samo najbolje kvalifikovani kadrovi s fakultetskom diplomom, već i njegovatelji, mašinovođe, automehaničari i radnici iz drugih branši. Iz Hrvatske, Srbije ili BiH u Njemačku godišnje ode više od 100.000 radnika.

U Njemačkoj 1. marta 2020. na snagu stupa novi zakon o doseljavanju stručne radne snage. Njime bi se trebao olakšati dolazak u Njemačku i potraga za poslom svim kvalifikovanim radnicima iz zemalja koje nisu članice EU. Ubuduće neće više vrijediti pravilo po kojem su u prednosti za neko radno mjesto automatski građani EU. Jedna od regija na koju tradicionalno najviše „ciljaju” njemački poslodavci je zapadni Balkan – radnici iz te regije uživaju dobru reputaciju u Njemačkoj.

FENA