Publicista i grafički dizajner iz Beograda Dušan Todorović ističe da mu je cilj bio da sredstvima savremenog medija vizuelno oživi jednu od najvažnijih epoha u srpskoj istoriji, vrijeme naše najznamenitije vladarske loze, koja je Srbijom stolovala više od dva vijeka, te osvijetli njen značaj za državotvornu istoriji, duhovnost, kulturu i umjetnost kod Srba.
„Želja mi je bila da ljudima mlađe generacije, kroz savremene medije i modernu estetiku, približim život srednjovjekovne Srbije i da ih zainteresujem za istraživanje ove uistinu zanimljive i veoma bogate epohe. I da ovu epohu, koliko je to moguće, ne shvataju samo kao prošlost, već kao trajanje i savremenost, zato što iz različitih epoha mi zapravo učimo ideje za bitisanje i u sadašnjosti“, ističe autor.
Trebinjski školarci, uglavnom osnovci, i ove godine imaće priliku da nauče više o tradicijama srpskog pisma i oprobaju se u ćiriličnom krasnopisu, kroz dvije radionice, koje će voditi kaligrafi iz Beograda Tatjana Janković i Snežana Đurđević.
Predsjedik trebinjske „Ćirilice“ Vesna Andrić kaže da je veliko interesovanje za prvu kaligrafsku školu potaklo udruženje da nastavi ovu praksu i da ovaj projekat kandiduje kod Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije.
Već treći put za projekte trebinjske „Ćirilice“ podrška iz matice nije izostala.
„Svjesni smo da su dvije radionice malo za neke dublje i šire zahvate u tajne ovog umjetničkog zanata, ali je naša želja da djeci pokažemo osnove, postavimo temelj da bi oni mogli kasnije da se nadograđuju sa svojim profesorima i nastavnicima“, ističe Andrićeva.
I zanat i umjetnost
Filolog i kaligraf iz Beograda Tatjana Janković kaže da su radionice svojevrsni vremeplov u kojem polaznicima nastoje da predoče kako su i na čemu pisali naši srednjovjekovni preci, u vrijeme kada su računari i pametni telefoni bili tek daleka budućnost.
I bez modernih tehnoloških novotarija, napominje Jankovićeva, do naših dana preživjelo je ogromno rukopisno blago, koje je pobijedilo sve svoje neprijatelje – zub vremena, ratove, pljačkanja, vremenske nepogode…
„Odškrinućemo vrata te riznice rukopisnog blaga, te ljepote koja govori o umješnosti srednjovjekovnog čovjeka i njegovim umjetničkim dometima. Кaligrafija jeste u prvom redu zanat – ali je ona u isto vrijeme i mehanika i mistika. Tu vještinu koja se prenosila vijekovima uvijek prati i taj neki umjetnički iskorak“, napominje ona.
Ovaj umjetnički zanat nije samo vještina oblikovanja slova, bez obzira na sadržaj koji njima saopštavamo. U kaligrafiji, pojašnjava Jankovićeva, ne može da se piše bilo šta.
„Кaligrafija ne podnosi praznoslovlje. Ona je dragocjena sama po sebi – i njeguje dragocjenost. Кao što su narodne mudrosti, poslovice, ono što je civilizacijska tekovina, što je preživjelo sve i važi i za čovjeka 21. vijeka. Da ne govorimo koliko je ona važna i za tipografije – jer iz kaligrafije su proistekli svi savremeni kompjuterski fontovi“, ističe filolog i kaligraf iz Beograda.