13 C
Trebinje
Srijeda, Novembar 20, 2019
Naslovnica Trebinje TREBINJE: Smanjen broj nezaposlenih

TREBINJE: Smanjen broj nezaposlenih

Na kraju septembra na trebinjskom Birou Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske posao je aktivno tražilo 1.812 naših sugrađana, što je u odnosu na isti period prošle godinu manje za čak 600 ljudi – navodi se u informaciji o stanju nezaposlenosti na području Trebinja koju su danas usvojili odbornici lokalnog parlamenta.

trebinje.jpg

Ova tačka dnevnog reda izazvala je najviše diskusija  odbornika, koji su se složili da je odlazak radnika u Dubrovnik nesporan, ali da je neophodno preuzeti nove mjere kako bi se onima koji hoće da rade omogućilo da to i ostvare.

Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić rekao je da je veoma važno da o ovom pitanju nema podjele na poziciju i opoziciju, zbog čega svako ima pravo da predstavi svoje rješenje.

On je istakao da je kroz programe grada i Zavoda za zapošljavanje u protekle tri godine zaposleno 600 ljudi, kao i da će i u narednom periodu biti izdvojena značajna sredstva za ovu oblast.

“Ima i onih koji smatraju da se ne trebaju davati socijalna davanja. U toku su pripreme nacrta budžeta, eto im odlične prilike da kažu kome treba uzeti – majkama, djeci sa sela, mladim bračnim parovima, studentima. Neka to obrazlože tim ljudima i kažu gdje će ta sredstva preusmjeriti”, naveo je Ćurić.

Prema njegovim riječima, ne postoji zvanični podatak koliko Trebinjaca radi u Dubrovniku, ali, kako je naveo, postoje ljudi koji sada rade u Dubrovniku, ali su spremni da se vrate da rade u Trebinje i za znatno manju platu od one na Jadranu.

“Ne možemo mi da pratimo Dubrovnik, posebno ne po platama. U Trebinju je došlo do određenog povećavanja plata, a taj trend će se morati zadržati i u narednom periodu, to je već sada svima jasno”, naveo je Ćurić.

On je istakao da niko ne smije da omalovažava ljude koji su putem programa samozapošljavanja pokrenuli biznis.

“I statističke podatke omalovažavju. Nema mjesta gdje odem da mi ne kažu ‘šta to sve radite, to je dobro, svaka čast’. A nema ni studenta kojeg smo anketirali da nije izrazio spremnost da se vrati u Trebinje”, naveo je Ćurić.

Ćurić je zatražio od svih odbornika da, osim diskusija, daju konkretne prijedloge šta i kako se može uraditi.

Odbornik PDP-a Saša Borjan istakao je da je manji broj prijavljenih na Birou rezultat odlaska velikog broja Trebinjaca u Dubrovnik.

On je, kako je rekao, lokalnoj vlasti najviše zamjerio što nije ništa uradila da zadrži ljud koji idu.

“Rješenje je jednostavno – neka povećaju plate, pa neće ljudi ići u Dubrovnik”, naveo je Borjan.

Odbornik SNSD-a Gordan Mišeljić rekao je da je odlazak radnika u Dubrovnik nesporan, ali da, za razliku od ostatka zemlja pa i samih stanovnika Dubrovnika, Trebinjci ne idu u Njemačku ili druge evropske zemlje, daleko od svoje kuće.

“Tako je bilo i prije rata. Ne postoji sistemsko rješenje, jer se ne možete boriti sa gradom koji samo od ulaznica za obilazak Starog grada ima 30 miliona evra. Ova situacija oko odlaska na rad u Dubrovnik se može samo politizovati”, naveo je Mišeljić.

Odbornik SDS-a Vidomir Begenišić naveo je da se Republika Srpska mora ugledati na Srbiju, koja je pokrenula čitav niz aktivnosti kako bi se zaustavio odliv mladih ljudi, jer su veoma male mogućnosti lokalnih zajednica oko ekonomskih migracija.

“Ovo vlast nije preduzela nijedan korak da zaustavi odlazak mladih”, rekao je Begenišić.

SKUPSTINA TREBINJE.jpg

Odbornik PDP-a Lazar Vučković istakao je da njegova supruga i sestra, obje visokoobrazovane, rade u Dubrovniku, obavljajući poslove za koje nisu kvalifikovane, što je slučaj i za druge brojne Trebinjce.

“Došlo je privatnicima na naplatu ‘lako ćemo, ima ih na Birou prijavljenih koliko hoćemo’. Ali sada dovode radnike sa strane, neće iz Trebinja niko da im radi”, naveo je Vučković.

Odbornik DNS-a Bojan Šapurić rekao je da je za temu zapošljavanja i nezaposlenih na području Trebinja neophodna tematska sjednica lokalnog parlamenta.

“Proizvodimo kadar koji nije potreban tržištu rada. Budžet za protekle tri godine potrošili smo za socijalnu pomoć. Odlazak radne snage može dovesti do socijalnih nemira”, istakao je Šapurić.

Načelnik Odjeljenja za privredu Radenko Drašković istakao je da su već pripremljeni novi javni pozivi za samozapošljavanje i direktno zapošljavanje, za šta će biti izdvojeno oko 225.000 KM.

“A u ovoj godini je isplaćeno i oko 600.000 KM za projekte iz ranijih godina, što je bilo predviđeno i ugovorima”, naveo je Drašković.

Najviše nezaposlenih na trebinjskom Birou, njih 594, čine naši sugrađani koji su završili neku od četvorogodišnjih srednjih škola, među kojima prednjače ekonomski tehničari kojih je na birou čak 107, a prate ih mašinski tehničari kojih je 86 i svršeni gimnazijalci kojih je 80 i dalje bez posla.

Među nazaposlenim je značajan broj i onih koji su završili treći stepen srednje škole, a na posao čeka njih 198.

Prednjače prodavci kojih je evidenciji trebinjskog Biroa čak 100. Na posao čeka i 64 konobara, 43 automehaničara, 36 kuvara, 34 vozača.

Na posao na kraju septembra čeka i 180 lica sa visokom stručnom spremom. U ovoj kategoriji prednjače diplomirani ekonomisti kojih je 65 bez posla i diplomirani pravnici kojih još 58 nije pronašlo posao.

Kada se govori o starosnoj strukturi, najviše nezaposlenih je od 30 do 35 godina – njih 263, a slijede ih oni od 35 do 45 godina kojih je bez posla 490 naših sugrađana.

Na Birou se nalazi i 59 osoba sa invaliditetom.

Tokom devet mjeseci 2019. godine sa biroa je zbog zaposlenja odjavljeno 813 lica.

Rejting.info / TL