Divlji konji u selima u okolini Trebinja prave sve veću materijalnu štetu mještanima, zbog čega, kako su rekli Srni, ukoliko se problem ne riješi, ne preostaje im ništa drugo nego da se prestanu baviti poljoprivredom.
Oni kažu da se u krdu nalazi između 10 i 20 konja, a ih na području sela rejona Podbrđe, Trebinjska šuma, Gomiljani i Volujac ima više od 70.
Trebinjcu Ristu Prtilu konji zadaju glavobolju već godinu i po dana, a u proteklom periodu uništili su mu zasade kupusa i pšenice, a boji se da će, nakon što posadi papriku i paradajz, ostati i bez tog povrća jer je divljih konja sve više i svaku noć su u Gomiljanskom polju.
“Nisu meni i mojim komšijama u Gomiljanima uništeni dulum-dva, već hektari usjeva. Svake godine dovljih konja je sve više. Unište nam sve što posadimo”, rekao je Prtilo, koji obraćuje oko 40 duluma zemlje.
Prema njegovim riječima, u više navrata su razgovarali sa nadležnim iz Gradske uprave, koji su im obećali da će im pomoći u rješavanju ovog problema, ali da se, za sada, to ne primjeti na terenu.
“Veliki novac ulažem u poljoprivredu, od koje živi moja sedmočlana porodica. Pokušali smo da ogradimo njive bodljikavom žicom i stubovima, ali narednu noć konji to obore”, tvrdi Prtilo.
Divljim konjima se ne može prići na više od 200 metara, jer se prepadnu i počnu da bježe.
“Juče sam bio u polju, nema se šta vidjeti. Samo konjska stopa do stope”, navodi Prtilo.
Divlji konji prave materijalnu štetu i uništavaju poljoprivredne usjeve na području više od deset trebinjskih sela, među kojima i stanovnicima sela Žulja u Podbrđu.
Mještanin Luka Sparavalo kaže da su mu konji napravili štetu na njivama, a da nije rijedak slučaj i da dođu do samih kuća.
On navodi da divlji konji dolaze noću, naprave štetu i da pobjegnu tokom zore.
“Tako svaku noć. Tjerao sam ih nekoliko puta preko rijeke Trebišnjice, ali ništa, narednog dana se ponovo vrate. Čak i sad kad je kanal pun vode, oni prelaze bez problema. Vidio sam i jedno malo ždrijebe, za koje je očigledno da se tek okotilo, i ono prelazi rijeku”, istakao je Sparavalo.
Prema njegovim riječima, prvi konji pojavili su se početkom devedesetih godina prošlog vijeka, kada su ih mještani iz okolnih sela ostavljali jer su, uslijed ratnih dejstava, morali da napuštaju svoja ognjišta.
“Vidio sam u više navrata dvije grupe konja. U jednoj ima šest, a u drugoj deset konja. Pričali su mi ljudi da su oni gledali grupe i od 15-20 konja. Više su mi toliko dojadili da sam zvao svako domaćinstvo u selima od Dražin Dola do Poljica da ih pitam jesu li konji njihovi. Svi su mi rekli da nemaju konje”, priča Sparavalo.
Sparavalo kaže da mu ne pomažu ni žitarice i so, kojima pokušava da namami konje.
“U selu Staro Slano ih na taj način stalno vabe u štale i torove, ali bezuspješno”, rekao je Sparavalo.
Dešava se i da divlji konji istrče na magistralni put Trebinje-Ljubinje, čime ugrožavaju saobraćaj.
Nadležni navode da pokušavaju da riješe problem i da su svakodnevno na terenu, ali da za sada nema konkretnih rezultata. Srna
